Korištenje bolovanja osobito je često tijekom zimskih mjeseci kada su brojni pojedinci izloženi različitim virusima. Ipak, postoje slučajevi u kojima neki bolovanje koriste i za situacije kada nisu bolesni, a od poslodavca, primjerice, ne mogu dobiti slobodne dane ili godišnji odmor.
Koliko su situacije u kojima pojedinci koriste ‘lažno bolovanje’ česte, provjerili su iz Dnevno.hr, nakon što im se javio čitatelj koji je opisao da je u firmi u kojoj trenutno radi, bilo slučajeva ‘lažnih bolovanja’ te ga je zanimalo provjerava li itko takvu praksu.
Kako objašnjavaju iz Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), oni ne koriste termin ‘lažno bolovanje’, uzimajući u obzir da početak i duljinu trajanja bolovanja, odnosno privremene nesposobnosti za rad (PNR), utvrđuju doktori.
‘Ne bismo rekli da je to prijevara’
“Mjerodavni kontrolori HZZO-a temeljem kontrola PNR-a osiguranika HZZO-a preispituju i utvrđuju prestanak medicinskih indikacija za daljnje korištenje PNR-a po određenoj dijagnozi bolesti”, poručili su iz HZZO-a za Dnevno.hr te su dodali da provode i redovne, kao i izvanredne kontrole PNR-a, kao i kontrole privremene nesposobnosti na zahtjev poslodavaca.
Također, iz HZZO-a su komentirali smatraju li da je u slučaju ‘lažnog bolovanja’ riječ o prijevari. “Nikako ne bismo rekli da je riječ o obliku prijevare. Svaka PNR otvorena je na temelju postojeće medicinske indikacije. Kada se utvrdi da više nema medicinskih indikacija za daljnje korištenje PNR-a, tada se PNR zaključuje”, objasnili su.
Inače, iz HZZO-a navode da je u 2023. godini pregledano 28.844 osiguranika/osobnih zdravstvenih kartona te je utvrđen prestanak medicinskih indikacija za korištenje PRN-a u 7.995 slučajeva ili 28 posto kontroliranih PNR-a. Također, 2022. godine provedeno je 39.107 osiguranika osobnih zdravstvenih kartona te je utvrđeno kako više nije bilo potrebe za bolovanje u 13.074 slučajeva.
Odlična vijest: Znanstvenici osmislili test urina koji bi mogao otkriti smrtonosnu bolest
Sankcije za liječnike i pacijente
Nadalje, u slučajevima kada HZZO zatvara bolovanje jer za isto više nema potrebe ili su utvrđene neke nepravilnosti, doktor koji je to bolovanje otvorio može dobiti opomenu ili novčanu kaznu, opomenu pred raskid ugovora ili može ostati bez ugovora s HZZO-om.
Također, pojedinci koje otkriju u zloupotrebi bolovanja mogu ostati bez prava na naknadu plaće sukladno odredbama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.
Prema podatcima HZZO-a, u 2023. godini su temeljem kontrole bolovanja i to na zahtjev poslodavca, izrečene mjere za 69 ordinacija, dok su u redovnim i izvanrednim kontrolama utvrđene nepravilnosti i izrečene su mjere za 99 ordinacija.
‘Značajan problem u zdravstvenom sustavu’
Slučajeve zloupotrebe bolovanja komentirali su i iz Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata. “Zloupotrebu bolovanja smatram značajnim problemom u hrvatskom zdravstvenom sustavu. Prema dostupnim podacima, postotak od 28 posto zatvorenih bolovanja zbog utvrđene nepotrebnosti jasno ukazuje na prisutnost nesrazmjera u sustavu.
S jedne strane, postoji realan problem s onima koji zloupotrebljavaju mogućnost otvaranja bolovanja, dok s druge strane oni građani koji zaista imaju zdravstvene poteškoće često nailaze na prepreke u ostvarivanju prava na bolovanje.
Ovakva situacija stvara neravnotežu i dodatno opterećuje sustav, što dovodi do negativnih posljedica za pacijente kojima je pomoć stvarno potrebna”, objasnila je predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata dr.sc. Jasna Karačić Zanetti.
Nevidljivi simptomi fatalnog stanja: Često se krivo ‘tumače’ kao posljedica stresa
“I dok ne znaju kakvo je njihovo zdravstveno stanje jer su na listi čekanja mnogi su primorani ići raditi unatoč bolesti. Takvi slučajevi dodatno ukazuju na potrebu za preciznijom evaluacijom opravdanosti bolovanja i boljom komunikacijom između pacijenata, liječnika i sustava osiguranja.
Rješavanje ovog problema zahtijeva sveobuhvatan pristup koji će uključivati bolje kontrole, educiranje zdravstvenih djelatnika i pacijenata, te uvođenje transparentnijih procedura. Ključno je osigurati da sustav ostane pravedan i održiv, kako bi svi građani mogli ostvariti pravo na kvalitetnu zdravstvenu zaštitu”, zaključila je dr.sc. Jasna Karačić Zanetti.
