Mnogi strahuju od promjene koja bi mogla ‘pogoditi’ i Hrvatsku: ‘To je ironično’

Otkako se 2009. godine pojavio esej koji je znanstveno predstavio ideju danas popularnog Bitcoina, svijet se priprema na potpunu digitalizaciju novca. Uostalom, neki već danas tako žive, plaćaju debitnim karticama i rijetko uopće rukama dotiču gotovinu. Najavom digitalnog eura, koji bi trebao biti službeno digitalno sredstvo plaćanja preko cijele Europske unije, stari strahovi su se nanovo probudili.

Gotovina koja jamči anonimnost i razmjenu usluge i dobara bez provizije trebala bi biti ustavno pravo građana, smatra Zvonimir Troskot iz MOST-a. Tvrdi, neke europske zemlje su to već uvele, a neke se pripremaju na takve poteze. “Mađarska i Slovačka su uvele ustavnu zaštitu gotovine, Švicarska je na tom pragu.

Švedska i Norveška, kompletno digitalizirane države u svakom pogledu, svojim su zakonima prisilili trgovce da nikome ne mogu odbiti plaćanje kešom, gdje god da se nalazite”, kazao je Troskot. Premda je ova ideja u razvojnom ciklusu još od 2023. godine, uvođenje jedinstvene digitalne valute će pričekati.

‘Ključan korak u suzbijanju sive ekonomije’

Nas je zanimalo zašto se to uvodi i je li riječ o pokušaju dodatne kontrole, odnosno monitoringa potrošnje građana. Ili je pak posrijedi konkurencija Bitcoinu koji je daleko najpopularnije sredstvo plaćanja na sivom i crnom tržištu, prvenstveno jer je riječ o anonimnom lancu koji se nanovo kriptira svakom novom transakcijom.

Važno, za razliku od Bitcoina koji predstavlja decentraliziranu mrežu, digitalni euro će biti vezan za banke. Kako nam je rekao profesor Josip Lučev s FPZG-a, priča o digitalnom novcu je kompleksna. S jedne strane, ovakav novac može suzbiti sivu ekonomiju, ali bit će svakako i nezadovoljnih. “iz perspektive građana, digitalni novac može biti praktičan jer preskače korak podizanja gotovine.

Iz perspektive države je presudan, jer omogućava bolji nadzor. To je ključan korak u suzbijanju sive ekonomije (odnosno plaćanju bez računa i poreza) koje je kod nas u određenim aktivnostima i dalje rašireno. A ima i određeni broj građana kojima je stalo do autonomije u odnosu na državu i instinktivno preferiraju sve što omogućava više privatnosti”, rekao nam je Lučev.

I dalje se priča o velikoj promjeni koja je ‘udarila’ Hrvatsku: ‘Ovo je neizdrživo’

Sve je više kartičnog plaćanja

“Glavni razlog za izdavanje digitalnog eura je očuvanje prednosti gotovine u digitalnom dobu”, izjavio je u srpnju Piero Cipollone, član Izvršnog odbora ECB-a: “Da bismo to učinili, moramo nadopuniti fizičku gotovinu digitalnim oblikom gotovine.”

Iako istraživanja pokazuju kako građani preferiraju plaćanje gotovinom, nje je sve manje na tržištu. Udio gotovine u plaćanjima diljem eurozone pao je sa 68 % na 40 % po broju transakcija, te sa 40 % na samo 24 % po samoj vrijednosti.

“Sustavi plaćanja s kojima se uglavnom svakodnevno služimo su mreže koje netko nadzire. U njihovoj su osnovi privatna poduzeća i banke. Visa i Mastercard (Maestro) su konkretno korporacije iz SAD-a. Digitalni euro zapravo ostvaruje njihovu funkciju tako da je ESB bolje pozicionirana. Koje će točno prednosti gotovine zaštititi je teško znati unaprijed. Obećava se besplatnost korištenja i viši stupanj privatnosti u odnosu na današnje kartično poslovanje. Što je ironično, jer mnogi upravo digitalni euro dočekuju kao da se radi o napadu na privatnost”, komentira profesor Josip Lučev.

Smatra da gotovina neće nestati

Upitali smo i kakva sudbina čeka gotovinu u narednih 20 godina, može li u potpunosti nestati? “Gotovina u smislu novčanica koje fizički držite u ruci – ne mislim da će ona nestati u 20 godina i ne vidim koja bi ustavna prava bila narušena sa samom činjenicom alternative. To svakako zavisi od toga što ta alternativa sadržava”, zaključuje profesor Lučev.

Na kraju dana, barem nakon razgovora sa stručnjacima, ostaje dojam kako je digitalni euro pojam koji se morao pojaviti, s obzirom na ekonomske i političke okolnosti. Benefit za potrošača u obliku pojednostavljenja je jasan, ostaje pitanje u kolikoj će mjeri gotovina uopće opstati ako ovakve i slične mjere zažive u praksi.

Nevjerojatna je i činjenica da od svekolike vrijednosti na računima svih svjetskih banaka, svega nekoliko posto toga je moguće pretvoriti u stvarni novac odnosno gotovinu. Nastavimo li se kretati ovim smjerom, taj postotak bi mogao i pasti.