Velik broj kupača na plažama u Hrvatskoj te gužve koje se pritom stvaraju, sa sobom donose i druge probleme, koji se nerijetko ističu u javnom prostoru. Između ostalog, radi se o bacanju plastične ambalaže ili opušaka, na plažu ili u more.
Podsjetimo, nedavno smo izvijestili o Zagrepčanki koja na plaži nije imala mira zbog glasne glazbe koju su drugi kupači odlučili pustiti na zvučnik nedaleko nje. Potaknuta tim iskustvom, našoj se redakciji javila još jedna Zagrepčanka koja se odlučila osvrnuti na drugu, poprilično neugodnu praksu na plažama.
“Često vidim da se spominje pišanje u more, smeće, opušci, glazba i slično, ali čini mi se da nitko ne govori o praksi koja je meni osobno toliko odvratna, a dosta ju kupača radi. Mislim da ne prođe niti jedno moje kupanje, a da u jednom trenutku ne pomislim – bože pa zašto to rade tako pred svima”, započela je Zagrepčanka.
‘Odvratna navika koju ne mogu shvatiti’
Zagrepčanka je zatim detaljnije opisala praksu koju ne podnosi na plažama. “Ulazim u more da malo otplivam, što obožavam. I uvijek, ali skoro uvijek se u blizini mene nađe netko tko jako glasno hraćka, pljuje u more i čisti sinuse tako da doslovno ispuhuje nos rukama u moru”, opisuje.
“Ne znam ima li potrebe objašnjavati uopće koliko mi se to gadi. Plivam u blizini nekog, a on bez pardona kreće hraćkati i ispuhivati nos, kao da je u svojoj kupaonici. Odvratna navika koju ne mogu shvatiti, mislim da bi se više trebalo govoriti o njoj”, zaključila je Zagrepčanka.
Naime, čišćenje sinusa ili pljuvanje u more svakako su nehigijenske navike, a prema pisanju dijela stručnjaka, takva praksa može dovesti i do zaraze drugih kupača u moru, iako su takve situacije rijetke. Kako stoji u istraživanju koje je podijelio PubMed Central (PMC), kupanje u morskoj vodi mijenja mikrobiom kože i potencijalno utječe na rizik od infekcija.
Zagrepčanka ih htjela pljunuti zbog toga što su radili na plaži: ‘Nemaju ni mrvu obzira’
Bakterije koje mogu dovesti do zaraze
Nadalje, kako stoji u istraživanju koje je podijelio PMC, nosna i respiratorna sluz sadrže vlastiti mikrobiom, uključujući staphylococcus aureus koju oko 30 posto ljudi nosi u nosnicama, streptokoke te druge oportunističke bakterije gornjeg dišnog sustava.
Također, u trenutku kada osoba pljune ili ispuhne nos u moru, te bakterije ulaze u vodu i mogu kolonizirati kožu i sluznice drugih kupača, osobito u plićaku gdje je koncentracija ljudi nerijetko visoka.
U istraživanju se dodaje i da bakterije koje dolaze od drugih kupača nakon pljuvanja ili čišćenja sinusa, povećavaju mikrobiološko opterećenje vode i pospješuju mogućnost kontaktnog prijenosa, iako rizik za to nije visok.
