Unatoč napretku tehnologije, svijet digitalnih financija za mnoge ostaje velika nepoznanica. Digitalno bankarstvo postaje popularnije, no velik broj građana ipak više vjeruje gotovini i pošti. Korištenje mobilnog bankarstva je brzo i za poznavatelje jednostavno, ali i dalje postoje neke naknade.
Iako mnogi misle da su zanemarive, drugi su bijesni što i dalje postoje. “Ponukano činjenicom da se moja djevojka Nizozemka prije mjesec dana i službeno prijavila u Hrvatsku i otvorila bankovni račun, te se ne može prestati čuditi kako je moguće da te naknade postoje. U Nizozemskoj plaćanje računa preko aplikacije/m-bankinga ne uključuje nikakve dodatne naknade, a dobio sam informaciju da i u susjednoj Sloveniji naknade ne postoje”, napisao je jedan korisnik popularnog Reddita.
Na plaćanja se obično “okreće” naknada od nekoliko desetaka centi, a iako se to čini kao mali iznos, jedan korisnik je ilustrirao kako se taj trošak nakupi, što je primijetio nakon što je počeo detaljno pratiti svoje troškove. “Za sada, do kolovoza, na stavku ‘naknada za plaćanje je trošak 55€… 30centi po računu se ne čini nešto previse, ali skupi se. Zaključak je da nas dobro peglaju i na toj ‘maloj’ stavci”, napisao je.
Zašto moramo plaćati naknade na transakcije bankama (čak i preko aplikacija?)
byu/chessentials incroatia
‘Nema besplatnog ručka’
U Hrvatskoj banke naplaćuju i vođenje računa, obično između jednog i pet eura mjesečno, no ta će stavka uskoro morati biti ukinuta radi prilagođavanja standardima Europske unije. U mnogim europskim zemljama, ne naplaćuje se ni naknada za pojedina plaćanja, a ona se ne plaća ni digitalnim financijskim servisima poput Revoluta i Aircasha.
Osim što je sustav rigidan i jednostavno se odbio promijeniti, postoji i financijsko objašnjenje. Naime, banke u Hrvatskoj značajan dio zarade ostvaruju od naknada, ne samo od kamata. To, zbog relativno malog tržišta i konkurencije jednostavno nisu imale razloga ukinuti. Također svaka transakcija prolazi kroz nacionalni ili međunarodni platni sustav, i banke za to plaćaju određene naknade, a dio tog troška prenosi se na klijente.
Da je riječ o poslovnom modelu na koji svaka kompanija ima pravo pojasnio nam je financijski stručnjak Hrvoje Serdarušić. “Svatko ima poslovni model, uvije postoji organizacije, cijeli niz mreža koje osvajaju tržište. Nema besplatnog ručka. Sve ima cijenu. To što kao korisnik nešto ne vidite, ne znači da je besplatno. Postoji trošak i takvih transakcija, samo što je komercijalno izražen drugačije”, komentirao je platforme na kojima se izravno ne naplaćuje naknada.
Poznati matematičar otkrio kako sigurno zaraditi: ‘Za one koji misle da je to malo’
Pritisak na banke jača, ali nema kritične mase
Složio se da postoji pritisak na banke da ukinu naknade za transakcije, ali i da se banke u cijeloj priči konstantno prikazuje kao negativce, dok svaka platforma zarađuje na neki svoj način. Podsjeća da to što je nešto trenutačno besplatno, ne znači da će biti zauvijek. “Te platforme su se tu pronašle i bave se time, ne bave se cijelim setom usluga kao banke”, navodi sugovornik.
Mnoge banke nude i pakete u kojima su transakcije unutar paketa besplatne ili povoljnije. Time potiču korisnike da plaćaju mjesečnu naknadu za paket, umjesto svaku transakciju zasebno, što se potencijalno isplati onima koji puno koriste mobilno bankarstvo, iako postoje alternative koje su besplatne.
Jedan korisnik Reddita podsjetio je da je početkom godine upravo ova naknada bila tema i jednog od prosvjeda za potrošačka prava. “‘Halo, inspektore’ je imao akciju – prosvjed početkom godine, u vrijeme kad su bili i bojkoti trgovina, ispred HNB-a upravo s temom besplatnog računa za primanje plaće i smanjenje generalno naknada jer hrvatske banke su imale ogromne prihode”, podsjetio je.
