U Europi sve više zemalja eksperimentira s četverodnevnim radnim tjednom, pri čemu se pristupi razlikuju od zakonskih reformi do dobrovoljnih pilot-projekata. Prvi se u tome okušao Island, koji je još između 2015. i 2019. pokušao eksperiment skraćenog radnog tjedna, a danas čak 90 posto zaposlenika imaju pravo na kraći radni tjedan.
Nakon Islanda ovu mjeru iskušale su Belgija i Velika Britanija, a slične eksperimente isprobale su i Litva, Portugal, Njemačka, Španjolska i druge europske zemlje. Zanimljivo u prosjeku najkraći radni tjedan u Europi je u Nizozemskoj, gdje ljudi u prosjeku tjedno rade svega 29 sati, dok je u Hrvatskoj standard osam radnih sati dnevno, odnosno 40 sati tjedno.
Mnogi Hrvati misle da o takvom životu mogu samo sanjati, no neki misle da je san provediv u zbilju, a na društvenim mrežama napisali su da razmatraju pokretanje peticije o toj temi. “Ima li smisla pokrenuti ovu peticiju i može li imati stvarnu korist? Rad 4 dana u tjednu po 7,5 h ili 5 dana u tjednu po 6 h vidim kao najbolji način za očuvanje mentalnog zdravlja, odnosa s prijateljima i obitelji, a bez gubljenja produktivnosti. Dokaza o uspješnosti ima poprilično u drugim državama“, napisao je jedan korisnik Reddita.
‘Nastao bi kaos’
Podsjetimo, u Hrvatskoj peticije same po sebi nemaju zakonsku snagu – ne obvezuju tijela javne vlasti na djelovanje – ali mogu imati značajan društveni i politički utjecaj. Ako se radi o građanskoj inicijativi za raspisivanje referenduma, potrebno je prikupiti 10% potpisa birača u roku od 15 dana (oko 370.000 potpisa trenutačno), što je zakonski definiran instrument s težinom – Sabor je tada obvezan razmotriti zahtjev, iako se često događa da ga odbaci ili ospori valjanost potpisa.
Iako ne izgleda izgledno da Vlada uvaži takav prijedlog na temelju peticije, pitali smo čitatelje što misle, bi li funkcioniralo da se radni tjedan skrati na 30 sati. Dok su neki podržali tu ideju, drugi pišu da je riječ o utopiji.
“U nekim zanimanjima da, ali ugostiteljstvo, zdravstvo, hitne službe, dućani… mislim da ne bi baš funkcioniralo. Nastao bi kaos”, “Kod nas to može funkcionirati samo u državnim upravama ili onima koji su zaposleni po kojekakvim agencijama koje ni same ne znaju zašto su osnovane… uostalom, mislim da takvima ili sličnima tjedan traje i manje od 30 h…”, “Raditi prema mogućnostima, a biti plaćen prema potrebama.. starokomunjarska”, “Gdje je nestao muškarac i gdje je nestala žena. Svi bi živjeli na socijali. Nemojte se slučajno znojiti ili umoriti od rada. Dostave za sve i robote da rade”, mnogi su bili skeptični prema ovoj ideji.
‘Zašto mi ne bismo mogli’
Neki su pak napisali da mnogi danas rade i puno više od 40 sati tjednu, dok drugi rade i manje. “Bilo bi dobro da je 5 dana i 40 sati, da se poštuju ugovori itd. To nemamo, a di ćemo pričati o 30 sati”, “Na selu ne postoji broj sati, radi se non-stop jer životinje treba paziti od 0-24! Ustaje se u 4, a ode spavati u 20 sati”, “Naravno da bi, nemojmo zaboraviti i na one koji rade i po sedam dana bez prekida a i više… u trgovinama, njima najviše treba odmora od posla”, napisali su neki.
Dio čitatelja ipak je podržao ovu ideju. “Nije bitno koliko dugo moraš sjediti na poslu, ali je bitno što se napravi za to vrijeme tj. učinkovitost. Ovdje može radni tjedan trajati 800 sati, kad neradnici ne rade. Ja za 2 sata napravim više nego moja kolegica za 2 dana… tako da… sve to skupa niš ne znači”, “Naravno da bi. Posao bi se napravio”, “Naravno, ako mogu u drugim europskim zemljama, zašto mi ne bismo mogli”, “Bilo bi odlično! Potpisat ću peticiju odmah”, “Da. Ljudi bi na poslu bili produktivniji”, smatraju drugi.
Ova ideja je daleko od ostvarenja, no čini se da ni velik dio javnosti ne vjeruje da bi takav sustav funkcionirao. Iako istraživanja pokazuju da ljudi ne mogu biti produktivni svih osam sati u radnom danu, mnogi ipak misle da će kvantiteta nadoknaditi kvalitetu.
Zagrepčane šokiralo što su ugledali na staklima svojih auta pred zgradom: ‘Dno ponašanja’
