Zrak u Zagrebu već je nekoliko dana zabrinjavajuće kvalitete zbog povećane koncentracije PM2,5 i PM10 čestica. Koncentracija PM2,5 čestica u utorak popodne bila je čak 6,3 puta veća od preporuka Svjetske zdravstvene organizacije.
Kvaliteta zraka u Zagrebu, ali i u ostatku kontinentalne Hrvatske te u većem dijelu Europe, u srijedu je ocijenjena lošom. Koncentracije štetnih čestica bile su čak 250% višima od dopuštenih vrijednosti. Na stranicama Ministarstva zaštite okoliša podaci kažu kako je i u četvrtak kvaliteta zraka u Zagrebu loša, dok je na mjernoj postaji u Novom zagrebu čak i u kategoriji vrlo loše. Neki Zagrepčani javili su nam se u redakciju kako su iz vrtića koje im djeca pohađaju dobili zabrinjavajuću poruku u srijedu.
“Obavijest. Djeca zbog loše kvalitete zraka danas ne borave vani na igralištu pa da znate gdje nas tražiti. Lijepi pozdrav”, pisalo je u poruci koje je iznenadila jednog tatu koji kaže da tako prije nije bilo.
“Ne bi htio nešto previše praviti dramu, ali poruka me baš šokirala. Ne zato jer sam sad odjednom izrazito zabrinut da se u jednom danu djeci može nešto loše dogoditi, nego zato što sam skužio da živim svaki dan uopće nesvjestan da mi, i naša djeca, danas živimo u Zagrebu u kojem djecu ne puste na igralište zbog zagađenosti zraka. Kad smo mi bili djeca toga nikad nije bilo. Baš me pogodilo ko šaka u oko trenutačna spoznaja da živimo u svijetu koji sam kao dijete gledao u nekim futurističkim filmovima s dimnjacima, zrakom kroz kojeg ne vidiš ljude, ljudi s maskama na licima, žive zatvoreni u zgrada i tako dalje. Totalno mi je jezivo bilo kad sam s ovom porukom skužio da je to vrijeme danas i živimo u njemu.”
Drugi nam je pak tata s djetetom u istom vrtiću pozdravio odluku vrtića.
“To im je super potez. Podržavam da djeca ne idu van kad je takva kakvoća zraka. Moje dijete ima alergije i probleme i dragom mi je da se nisu išli igrati na dvorište”, rekao je.

Opasnosti po zdravlje
Načelnica Sektora za kvalitetu zraka u Državnom hidrometeorološkom zavodu (DHMZ), Jadranka Škevin-Sović, objasnila je da je uzrok loše kvalitete zraka povišena koncentracija lebdećih čestica, koje trenutno predstavljaju glavni problem.
Branko Kolarić, ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” objasnio je kako su za ovo doba godine karakteristični porasti štetnih čestica zbog sezone grijanja, temperaturne inverzije te specifičnih vremenskih prilika, poput toga da je u Zagrebu hladnije nego na Sljemenu.
“Povišene koncentracije štetnih čestica mogu izazvati nadražajni kašalj, peckanje očiju i druge simptome kod osoba s kroničnim respiratornim bolestima, male djece i starijih osoba”, upozorio je Kolarić.
Prim. dr. Saša Srića, pulmolog i voditelj Odjela Interne medicine u zagrebačkom KBC-u također ističe opasnosti.
“Zdravlje naših sugrađana je ugroženo, imamo prisutne lebdeće, PM čestice 2.5, odnosno do 10 mikrograma koje su vrlo opasne i one prodiru čak i u manje dišne puteve i krvotok. Ozbiljno mogu ugroziti zdravlje kroničnih bolesnika i pacijenata koji se liječe zbog astme ili bilo koje druge kronične plućne bolesti: karcinoma pluća te kronično opstruktivne bolesti, pojasnio je te dodao.
“Kod ljudi s bilo kojim bolestima dišnog sustava, uključujući bolesti gornjem dišnog sustava: kronični sinusitis koji izaziva simptome poput nadraženog kašlja, teškog disanja, suzenja očiju, simptomi su vrlo neugodni, kaže Srića.
Iz DHMZ-a poručuju građanima da razmisle o smanjenju intenzivnih aktivnosti na otvorenom ako osjete simptome poput nadražaja očiju, kašlja ili grlobolje.
Prema osjetljivoj skupini su upućeni izravniji savjeti smanjenja fizičke aktivnosti na otvorenom, posebno ukoliko osjete simptome. Ova upozorenja vrijede za vrijeme vrlo loše kvalitete zraka, dok su za period izuzetno lošeg zraka preporuke DHMZ-a strože prirode.
Opće građanstvo treba smanjiti fizičke aktivnosti na otvorenom dok ugroženi građani moraju u potpunosti izbjegavati fizičke aktivnosti na otvorenom.
Samo jedna riječ može vas spasiti ako vas napadne pas: ‘Nakon što to čuje, uplašit će se i pobjeći’
Smanjiti zagađenje
Prema prognozama DHMZ-a, očekuje se da će se kvaliteta zraka poboljšati s promjenom vremenskih uvjeta, što bi trebalo donijeti olakšanje građanima. Nažalost, povišene koncentracije čestica su uobičajene za zimske uvjete u Hrvatskoj. S druge strane, stručnjaci ističu da je važno nastaviti smanjivati izvore zagađenja poput emisija iz prometa i grijanja.
Glavni razlozi povišenih razina lebdećih čestica zimi su pojačane emisije zbog grijanja, popraćene emisijama iz prometa te u kombinaciji s meteorološkim uvjetima koji uzrokuju slabu cirkulaciju zraka i zadržavanje onečišćujućih tvari pri tlu, pojašnjava Gordana Pehnec iz Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada.
Gradonačelnik Tomislav Tomašević na temu zagađenja je poručio kako se gradska vlast bavi ovim problemom te da se u tom smislu šire pješačke zone, poboljšava biciklistička infrastruktura i javni prijevoz kako bi Zagreb imao čišći i kvalitetniji zrak. Osim toga, najavio je i mjere vezane za energetsko siromaštvo, kako bi se u Zagrebu smanjilo grijanje na kruta goriva te da će se na taj način dati doprinos suzbijanju siromaštva, a s
druge strane poboljšati kvaliteta zraka.
Stručnjaci ističu kako mjere trebaju biti usmjerene na smanjenje emisija iz prometa (npr. izgradnja biciklističkih staza i pješačkih zona, poticanje korištenja javnog prijevoza, korištenje vozila javnog prijevoza na ekološki prihvatljivija goriva), na mjere energetske učinkovitosti (proizvodnja energije onečišćuje zrak i štetno djeluje na klimu), smanjenje korištenja fosilnih goriva, urbano planiranje na način kako bi se omogućilo strujanje zraka u gusto naseljenim područjima, postavljanje zelenih barijera (drveća grmova) kao zaštitu od širenja onečišćenja i slično.

Sve je više dokaza, koje su sada potvrdile i studije, da onečišćenje zraka također utječe i na mentalno zdravlje.
Studija, objavljena u časopisu JAMA Psychiatry, otkrila je da je dugotrajna izloženost čak i niskim razinama zagađivača zraka povezana s povećanom učestalošću depresije i anksioznosti. Dulja izloženost zagađenom zraku povezuje se i s kardiovaskularnim i respiratornim bolestima.