Jezik se mijenja i to je prirodno. Današnje generacije ne govore kao što su naši očevi, a oni pak ne koriste iste izraze kao naše bake. Manje ljudi govori starim zagrebačkim jer je u Zagrebu sve više ljudi koji su došli iz drugih dijelova Hrvatske, a od nedavno i iz drugih zemalja.
Šatrovački jezik više nije popularan, a u govoru mladih, a više i ne samo mladih generacija uvriježilo se korištenje engleskog jezika. Dok su milenijalci popularizirali korištenje engleskih izraza za brojne stvari kojih zapravo ni nema u hrvatskom jeziku, novije generacije rabe se slengom društvenih mreža koji često starijima ima neobjašnjivo značenje.
Iako je stari zagrebački pun njemačkih izraza, mnoge Zagrepčane smeta pretjerano korištenje engleskog u svakodnevnom govoru. O tome se povela rasprava i na Redditu, što je pomalo ironično, jer je baš ta društvena mreža poznata po čestom usvajanju engleskih izraza.
‘Baš mi je zaparalo uši’
“Neki dan stojim ispred kino dvorane i čekam da nas puste unutra, a na moju žalost su mi se ispraznile slušalice. Tako sam u patnji imao priliku čuti razgovor dvoje ljudi do mene koji je izazvao nekakav neopisiv gnjev. Parafraziram, ali ovako je otprilike zvučala jedna rečenica: ‘Actually, nema mi baš to smisla jer, let’s be honest, you’re not that kind of guy’. Ja razumijem da jezik s vremenom evoluira i prihvaća izraze koji mu omogućavaju da se lakše i brže prenese, ali da većina rečenice bude na engleskom mi je već samo lijenost i nesposobnost baratati vlastitim jezikom. Ne daj bože biti bez slušalica u tramvaju, ali to je kategorija sama za sebe”, ispričao je ovaj korisnik.
Ova objava privukla je niz komentara. “Više me zabrinjava smanjenje vokabulara hrvatskog jezika“, “O, ima toga i kod 30+ ljudi na žalost. Meni baš dosta iritantno”, “Istina je, slušala sam neki hrvatski podcast o majčinstvu, gdje gostuju žene u tridesetim, četrdesetim godinama i baš mi je zaparalo uši, ogroman udio engleskih termina, potpuno nepotrebno i neprirodno”, mnogi su se složili da je engleskog previše u govoru.
Međutim, javili su se i oni koji baš vole koristiti engleski, a požalili su se na one koji ga ne razumiju. “Na poslu govorim, pišem i čitam samo engleski, meni prvoj bude teško ponekad sjetiti se određenih izraza na hrvatskom”, “Kad trećinu dana provedeš potpuno na engleskom (posao, komunikacija sa strancima), a drugu trećinu djelomično (strani filmovi i TV serije), naravno da ćeš se lakše sjetiti izraza na engleskom nego na hrvatskom”, “Više me živcira kad netko tko je jučer maturirao ne zna sastavit dvije suvisle rečenice na stranom jeziku. Pokažeš mu meme i on te pita, ‘a što tu piše?”, raspisali su se korisnici.
HRT na udaru kritika zbog popularne emisije: ‘Treba je ukinuti ili povećati nagradu’
‘Ja sam većinom izašla iz te faze’
Mnogi su objasnili da je ulazak engleskog u svakodnevni rječnik jednostavno utjecaj zapadne kulture, društvenih mreža, interneta i medija, međutim neki su ispričali i osobne priče. “Ovo kao da sam opisana ja u studentskim danima. Studirala sam engleski i hrvatski, naravno, svi predmeti na anglistici su bili na engleskom, i nismo smjeli koristiti hrvatski. Što je nekako dovelo do toga da smo se toliko okružili engleskim da smo međusobno komunicirali napola na hrvatskom, napola na engleskom, jer nam je bilo fora glumiti Amere.
Tako da, da čujem nekoga da tako priča, mislila bih da mu je tako fora komunicirati. Ja sam većinom izašla iz te faze kad sam diplomirala, mada još uvijek ubacujem engleske fraze kad pričam s kolegama, na račun toga što mi je to lagana profesionalna deformacija (predajem engleski), neke fraze mi jednostavno bolje zvuče/prenesu značenje na engleskom”, pojasnila je svoje iskustvo jedna profesorica engleskog.
Jedan korisnik napisao je da se na hrvatskom ne može izraziti dubinom koju mu pruža engleski za koji smatra da je bogatiji jezik. “Nekako imam osjećaj da je u hrvatskom ponekad baš teško opisati neku atmosferu ili ‘vrtlog osjećaja’, čak i dubinu neku je teško postići. Osobno pišem na engleskom, i dok probam reći to isto na hrvatskom, dosta površno ispadne. S druge strane, naše pjesme i priče se isto tako ne mogu na engleski prevesti, jezik se usko veže uz kulturu i nakon prijevoda više nije to to”, smatra ovaj korisnik.
‘Lik ne zna doslovno proširenu rečenicu na engleskom’
Jedan je pak napisao komentar iz posve drugog kuta gledanja i opisao dragog mu rođaka koji uopće ne zna engleski. “Zašto bi te živciralo ako netko ne zna strani jezik, bez obzira koliko godina ima? Mnogi ljudi, uključujući i dosta mladih, sasvim OK žive i bez toga. Evo ja imam rođaka 99. godište, lik ne zna doslovno jednu proširenu rečenicu reći na engleskom, a zarađuje preko 2k eura mjesečno (majstor je svog zanata). Što njega boli za memove, globalnu pop kulturu i slično. Dečko ima svoje interese, bavi se svojim poslom i zadovoljan je svojim životom”, napisao je ovaj korisnik.
Dok neki prihvaćaju promjene u jeziku, drugi se na njih žeste, no u svakom slučaju promjena jezika je neizbježna, htjeli je zaustaviti ili ne. Važno je promovirati vlastiti jezik i znanje književnog govora, no isto tako dobro je osvjestiti da on ne može uvijek ići u korak s tehničkim inovacijama i stvoriti lokalne izraze za engleski koji je jednostavno postao dominantan i jedini doista globalni jezik.
