Zagrepčani zadnjih mjeseci svakodnevno gube živce i vrijeme u prometnim gužvama, kojima se ne vidi kraj. Gužve su često izazvane kombinacijom faktora kao što su prekomjerni broj vozila na cestama, gradilišta na svakom koraku, radovi na cestama, nedostatak infrastrukture prilagođene povećanom broju vozila, neefikasno upravljanje prometom i nedostatak alternativnih oblika prijevoza.
Izgradnja novih cesta, mostova ili prometnih čvorova može pomoći u olakšavanju prometnih gužvi tako što omogućuje bolji protok vozila.
Međutim takvi zahvati trenutno nisu u planu, jer gdje god se okrenete u svakom kvartu bi trebale nove prometnice, podvožnjaci, nadvožnjaci, a negdje i mostovi. Sve bi to pomoglo boljem protoku, smanjenju gužvi, ali i jačanje javnog prijevoza.
Zagrebu su vezane ruke: U ulici gdje su bili baka i deda ništa više nije isto
Očajna prometna infrastruktura
Problematika prometa proizlazi iz problema upravljanja prostorom, kaže SDP-ova zastupnica u Gradskoj skupštini Tanja Sokolić. Dodaje da višedesetljetno zapostavljanje problema prostornog razvoja dovelo je do kaotičnog i neplanskog razvoja koji kao rezultat ima očajnu infrastrukturu u cjelini pa shodno tome i prometnu infrastrukturu.
„Preskup, prespor i neadekvatan javni prijevoz, zastarjela prometna signalizacija, loša i neplanska prometna rješenja te nedostatak parkirališta uz istovremeno povećanje broja automobila dovelo nas je na rub funkcioniranja prometa“, smatra Sokolić.
Ključ za efikasan grad i prometni sustav leži u regulaciji, kaže MOST-ov gradski zastupnik Trpimir Goluža. „Regulacija grada mora biti prioritetna i kontinuirana! To znači raster ili grid prometnica za pješake, bicikliste, javni promet i automobile treba bitno unaprijediti. Znači uspostaviti pune profile ključnih gradskih prometnica: Vukovarske, Prisavlja, Sveučilišne avenije, Sarajevske… Izgraditi odmah Jarunski most i most na Bundeku kojim će se Ulica SR. Njemačke spojiti s Vukovarskom avenijom na razini Kruga“, predlaže Goluža.
Populariziranje javnog prijevoza
Kako raste broj stambenih jedinica, tako raste i zahtjev na kapacitet gradskog prometnog sustava, kaže gradski zastupnik Domovinskog pokreta Slaven Dobrović. „U izostanku državne politike koja bi pokrenula policentrični razvoj Hrvatske, odnosno smanjila populacijski i radni pritisak na grad Zagreb, jedino je rješenje jačati efikasnost javnog prijevoza na način da bude brz, ugodan, siguran i priuštiv te da na taj način postane poželjna opcija dnevnog prijevoza za sve veći dio građana“, pojašnjava Dobrović.
Prometni problemi imaju veze s dugogodišnjim lošim pristupom prostornom planiranju, ali i s kroničnim neulaganjem u unaprjeđenje javnog prijevoza, kaže zastupnica Možemo! u Gradskoj skupštini Marina Ivandić.
„Najbolji način za populariziranje javnog prijevoza je poboljšanje voznih redova i povećanje broja linija, što činimo kupnjom i novih i rabljenih tramvaja i autobusa, ali i širenjem tramvajske mreže nakon više od 20 godina. Nabava novih tramvaja i autobusa zahtijeva nešto vremena, no vjerujemo da će građani osjetiti pozitivne pomake kako se vozni park ZET-a bude kapacitirao“, kaže Ivandić.
Park&Go, garaže i centar za upravljanje prometom
Implementacija sustava pametnog upravljanja prometom, uključujući sinkronizaciju semafora, dinamičko prilagođavanje prometnih traka i korištenje tehnologije za praćenje prometa, može poboljšati protok vozila i smanjiti gužve. Samo je potrebno uhvatiti se u koštac s ovim problemom.
Potrebno je hitno izraditi stručnu analizu stanja u prometu, predložiti adekvatna rješenja i krenuti u realizaciju, zaključuje Sokolić. Osim toga fokus je svakako u podizanju kvalitete javnog prijevoza, definiranje PARK&GO lokacija na kojim će se omogućiti jednostavno parkiranje osobnih vozila i prelazak u javni gradski prijevoz.
Na rubnim dijelovima grada treba uspostaviti park & ride terminale s dostatnim parkiralištima za dnevne migracije, što bi ljudima omogućilo da ne ulaze u grad s automobilima nego ih ostave i u centar grada idu javnim prijevozom, smatra Goluža. U tom smislu treba više iskoristiti prigradsku i gradsku željeznicu.
„Važno je ući u projekt poticanja gradnje garaža koje bi maknule automobile s javnih površina i na taj način oslobodile prostor za zelenilo i ljude. Napokon treba uspostaviti i centar za upravljanje prometom koji bi mogao logično signalistikom i drugim alatima usmjeravati promet i prevenirati prometna zagušenja i stvaranje prometnih čepova. Također, nužno je proširenje zagrebačke obilaznice i uspostavljanje nekoliko novih ulaza/izlaza na nju kako bi se sav tranzit izbacio iz grada. Teretni promet vlakova izmjestiti u zonu obilaznice. Planirati novi Eurokolodvor na spoju osi i zagrebačke obilaznice koji bi efikasno prikupljao i transferirao putnike javnim prijevozom u sve dijelove grada“, kaže Goluža.
Problematične pješačke zone
Kada je u pitanju centar grada mnogi smatraju da treba poboljšati kvalitetu, učestalost i pokrivenost javnog prijevoza u tom dijelu grada. To može uključivati proširenje mreže tramvaja ili autobusa, modernizaciju vozila, uvođenje brzih autobusnih linija te poboljšanje informacijskih sustava. Osim toga, potrebna je izgradnja sigurnih biciklističkih staza i parkirališta za bicikle može smanjiti broj vozila u centru grada, bez obzira koliko se vozači automobila bunili.
Potrebno je planski raditi na izmještanju prometa iz najužeg centra, kaže Sokolić i to na način koji će omogućiti poslovnim subjektima i građanima da se prilagode novom stanju. „Zabrinuti smo neplanskim zatvaranjem dijelova ili cijeli prometnica bez da se ispravno sagledaju sve posljedice takvih rješenja koja su se na primjeru Masarykove i Stare Vlaške pokazala prilično neadekvatnim.
Tema željeznice koja presijeca grad je tema koju treba konačno presjeći i donijeti potrebne odluke kako bi se trenutna zapreka pretvorila rješenje. To više nije pitanje analiza i ispitivanja, već hrabrosti gradske vlasti da pokrene rješavanje tog problema“, poručuje Sokolić.
Kratkoročno gledano trebalo bi popraviti kaos koji su izazvale pješačke zone napravljene bez ikakvih ozbiljnih prometnih studija koje su suprotne zelenim politikama, smatra nezavisna gradska zastupnica Gordana Rusak. „Na primjer, pješačka zona u Vlaškoj stvorila je nesnosne gužve presijecajući glavnu žilu kucavicu sjever-jug i uzrokujući znatno veću emisiju CO2 budući da automobili nepotrebno prevaljuju duži put ako kreću prema istoku grada“, ocjenjuje Rusak.
Zagrepčani nezadovoljni: ‘Zato imamo nesnosne prometne gužve po cijelom gradu, teški promašaj’
Probleme treba riješiti u kratkom roku
Pješačke zone ne mogu se širiti ako se ne jača javni gradski prijevoz, a upravo se to dogodilo zadnjih godina, kaže Rusak. Javni gradski prijevoz je devastiran, a pješačke zone su se proširile što sve zajedno rezultira velikim gužvama i nezadovoljstvom građana. Ti se problemi moraju riješiti u kratkom roku.
Kompletan plan razvoja prometnog sektora Domovinski pokret je detaljno elaborirao u svom izbornom programu za Grad Zagreb 2021. godine, podsjeća Dobrović.
Ukratko radi se o nizu mjera koje bi se provele u pet grupa aktivnosti: prva je razvoj javnoga gradskog prijevoza putnika, zatim razvoj aktivnih oblika prometovanja, nakon toga optimizacija cestovnog motornog prometa, unaprjeđenje sustava parkiranja i na kraju povećanje sigurnosti prometa.
Smanjenju gužvi pomaže biciklistička infrastruktura
Investiranje u poboljšanje kvalitete, učestalosti i pokrivenosti javnog prijevoza može potaknuti ljude da se odluče za korištenje autobusa, tramvaja i vlakova umjesto osobnih vozila. To uključuje proširenje mreže, uvođenje novih linija, modernizaciju vozila i poboljšanje informacijskih sustava. Sveukupno veliki zahvati koji se sada ne događaju, a pitanje je kada će.
„Važna, a jednostavna mjera – uspostaviti kvalitetnu komunikaciju s gradovima u metropolitanskom prostoru iz kojih dolazi najviše dnevnih migracija jer mnogo ljudi se školuje i radi u Zagrebu – kako bi se poboljšao i progustio javni promet vlakovima i malim autobusima s niskim ugljičnim otiskom za dolazak i odlazak iz Zagreba. Sada imamo situaciju da se to prorjeđuje“, smatra Goluža.
Nema jednostavnog rješenja za problem prometnih gužvi, već da je potrebno kombinirati različite strategije i kontinuirano pratiti njihov učinak kako bi se postigao dugoročni uspjeh.„Dugoročno gledano, Zagrebu je potreban metro i to kombinacija podzemnog i nadzemnog dijela pri čemu bi prva etapa trebala biti usmjerena prema zračnoj luci. To je projekt koji bi trajao godinama, gradilo bi se po etapama, a sredstva bi se mogla povući od EU po uzoru na Sofiju koja je upravo na taj način izgradila svoj metro“, predlaže Rusak.
Ivandić kaže da se realiziraju i ključni projekti za rasterećenje i unaprjeđenje automobilskog prometa poput izgradnje produžetka Branimirove, koja je iznimno važna za istok grada, i izgradnje Sarajevske ulice – novog južnog ulaza u grad, koji osim cestovne prometnice predviđa i tramvajsku prugu. „Smanjenju gužvi svakako će doprinijeti i bolja biciklistička infrastruktura, na čemu se radi i na razini kvartova i izvođenjem zahvata poput Greenwaya“, kaže Ivandić.
