Većina umirovljenika prima mirovine koje su blizu ili ispod prosjeka, a samo manji dio ima više iznose. Tako je prosječna mirovina u Zagrebu među najvišima u Hrvatskoj, pa se kreće između 690 i 730 eura. No, to je prosjek, u Zagrebu je veliki broj umirovljenika koji imaju primanja niža od spomenutog prosjeka. Pitali smo zagrebačke političare koje bi bile prioritetne mjere koje bi pomogle umirovljenicima.
Prioritetna mjera za umirovljenike svakako je podizanje razine primjerenosti mirovina, kaže Ivan Matijević, predsjednik zagrebačkog HDZ-a. “Sve mjere obuhvaćene novim Zakonom o mirovinskom osiguranju, koji je stupio na snagu 1. srpnja prošle godine, usmjerene su upravo prema tom cilju. Osim toga ključna je dostupnost usluga onih u sklopu institucija, poput smještaja u domovima za starije i usluga, ali i onih na kućnom pragu kakve se, na primjer, pružaju kroz uspješni projekt Zaželi”, kaže Matijević.
Hitno rješavanje pitanja domova za starije, smatra Milka Rimac Bilušić, gradska zastupnica i članica Kluba zastupnika Marija Selak Raspudić – Nezavisna lista.! Dakle, najnužniji uvjet je izgradnja dodatnih domova jer bez toga, sve ostale mjere su sporedne.
Gradske naknade umirovljenicima
“Pritom, to nije problem samo za umirovljenike, nego i za sve građane koji imaju roditelje kojima je potrebno osigurati skrb, a nju ne mogu dočekati. U znanstvenoj literaturi poznat je pojam sendvič generacije, to su osobe u srednjim godinama koji u istom životnom razdoblju rade, brinu o starijim roditeljima i ovisnoj djeci što predstavlja značajan izazov za održavanje njihove ravnoteže poslovnog i privatnog života”, smatra Rimac Bilušić.
Kao apsolutni prioritet, predsjednik Gradske skupštine i predsjednik gradskog SDP-a Matej Mišić, izdvaja sustavnu podršku kroz gradske naknade umirovljenicima, jer je to mjera koja izravno i svakodnevno utječe na kupovnu moć najugroženijih sugrađana.
“Zagreb već ima razvijen model novčanih naknada za umirovljenike s nižim primanjima, no smatram da je ključno osnažiti i dodatno automatizirati taj proces. Ono što sada imamo, poput prava na besplatan pokaz ZET-a za osobe starije od 65 godina ili isplate uskrsnica i božićnica, temelj je socijalne stabilnosti grada. Te mjere nisu samo financijska pomoć, one su poruka da Grad prepoznaje realne troškove života koji su u Zagrebu viši nego u ostatku zemlje. Međutim, smatram da prioritet unutar tog sustava mora biti stalno usklađivanje cenzusa s inflacijom i rastom troškova života”, Mišić.
Sustav koji stvarno odgovara na potrebe ljudi
“Teško je izdvojiti jednu mjeru jer je pristup koji je potrebno provoditi i kojeg provodimo, nužno intersektorski. Program gerontoloških centara možda najbolje pokazuje smjer, oni istovremeno adresiraju usamljenost, zdravlje, funkcionalnost i socijalnu uključenost, i to bez financijskog opterećenja za korisnike”, kaže Iva Ivšić, predsjednica Kluba zastupnika i zastupnica Možemo u Gradskoj skupštini.
Istovremeno, važno je, kaže Ivšić, naglasiti da umirovljenici nisu homogena skupina. Radi se o ljudima s vrlo različitim potrebama, mogućnostima i stupnjem ovisnosti o podršci. Razlika između 65 i 80 godina života u ovom kontekstu je ogromna.
“Zato razvijamo politike koje uvažavaju te razlike. Za aktivnije i mlađe umirovljenike to znači cjeloživotno učenje, kulturne i sportske sadržaje, digitalnu pismenost i sudjelovanje u društvenom životu. Za starije i funkcionalno ovisnije naglasak je na pomoći u kući, mobilnim zdravstvenim timovima, specijaliziranoj skrbi i podršci njegovateljima. To su dvije različite logike, ali obje su nužne ako želimo sustav koji stvarno odgovara na potrebe ljudi”, kaže Ivšić.
Povećanje ili ne naknada
Grad Zagreb isplaćuje mjesečnu novčanu pomoć umirovljenicima, no njezin iznos ovisi o visini mirovine, odnosno ukupnim prihodima korisnika. Umirovljenici su podijeljeni u četiri skupine: oni s prihodima do 190 eura primaju 80 eura mjesečno, oni s prihodima od 190 do 250 eura dobivaju 65 eura, u rasponu od 250 do 300 eura isplaćuje se 50 eura, dok oni s prihodima od 300 do 350 eura primaju 35 eura mjesečno. S obzirom na troškove života i inflaciju pitali smo zagrebačke političare treba li Grad Zagreb povećavati novčane naknade i proširiti krug onih ostvaruju pravo na naknadu.
“Apsolutno. Danas i umirovljenik s mirovinom od 500 ili 600 eura u realnosti jedva preživljava mjesec u Zagrebu te stoga Grad za umirovljenike mora napraviti više”, smatra Rimac Bilušić.
S druge strane, Matijević smatra da su povećanje i pravedna raspodjela tereta između lokalne i nacionalne razine ključni za postizanje punog učinka u zaštiti umirovljenika koji su svojim radom doprinosili razvoju zajednice. “Uz preispitivanje imovinskog i dohodovnog stanja, potrebno je ciljano osigurati dodatne novčane naknade umirovljenicima s nižim mirovinama na lokalnoj razini. Zagreb kao glavni i bogat grad za to ima prostora”, kaže Matijević.
Povećan broj korisnika
Istraživanja pokazuju da više od tri četvrtine građana smatra kako bi novčanu naknadu trebalo proširiti na veći krug korisnika ili povećati njezin iznos, kaže Ivšić. Postoji jasna potreba da se obuhvati i one koji formalno prelaze prag, ali im mirovina u praksi ne osigurava dostojanstven život.
“Takva proširenja se razmatraju, ali uvijek u odnosu na dugoročnu održivost. Grad ne može preuzeti ulogu mirovinskog sustava. To je nacionalna odgovornost i bez njegove reforme ne možemo dugoročno riješiti problem siromaštva.
S druge strane, u okviru svojih mogućnosti, Grad je proteklih godina širio opseg prava: uvedena je novčana naknada, božićnica i uskrsnica i za korisnike nacionalne naknade, povećavani su iznosi mjesečnih naknada, a božićnica i uskrsnica porasle su s 13,27 eura na 100 eura. Dohodovni cenzus podizan je do trenutnih 350 eura, a broj korisnika mjesečne potpore povećan je s oko 3.700 na više od 10.000”, poručuje Ivšić.
