Velika konferencija o održivom turizmu: ‘Međimurje ima goste koji najviše troše dnevno’

Cikloturizam je turizam, a i smanjenje ugljičnog otiska. Radionice su iskustvo koje ostaje za cijeli život, a gosti u Međimurju više ne dolaze za vikend nego ostanu i po tjedan dana. Pozitivna su to iskustva, kazuje Lajtman. Panelisti se približavaju završnim riječima. “Mi smo našoj proizvodnji dodali veliku vrijednost. Nismo papriku prodali za euro po kilogramu, nego smo prodali biodinamički ručak za 25 eura. To je bit kontinentalnog turizma, naše proizvode plasirati i stvarati dodanu vrijednost. Mi kao OPG možemo nuditi proizvode i ostalih OPG-a u ekološkoj proizvodnji, što nam je sada omogućeno”, kaže Lajtman dodajući da još ima posla za usklađivanje s europskim direktivama.

Panelisti ističu da se okreću i budućnosti – multimediji, 3D prikazima, virtualnoj stvarnosti, svemu onome što je potrebno kako bi se privuklo gosta današnjice i kako bi se što kvalitetnije ispričala priča određene destinacije.

Ravnateljica Aquatike kaže kako prostora za inovaciju uvijek ima. “Tu postoji više aspekata. Mi prikazujemo živa bića tako da nema puno tehnologije. Ali, mi svi koji radimo imamo djecu i znamo koliko ih je teško maknuti od tehnologije. Zato nije možda nužno odvući dijete u muzej i nabiti mu VR na glavu. Treba paziti, ali tehnologiju sigurno koristimo da bismo približili neke stvari iz baštine koje nisu vidljive. U Karlovačkoj županiji postoje brojne utvrde koje više nisu vidljive, na taj ih način možemo oživjeti. Stvaram atraktivnost na regionalnom principu, ali umrežavanje je ključno jer svi smo dio globalne priče. Turisti neće doći u Aquatiku ili Muzej Međimurja, doći će u Hrvatsku i želi ispuniti svojih 24 sata. Ne trebamo gledati samo svoj kraj nego i druge krajeve, kako bismo se svi povezali”, kaže. Lajtman spominje primjer svojih gostiju koji su u sedam dana posjetili njegovo imanje, Varaždin, Karlovac, Plitvice i Budimpeštu. “Mi se ne želimo povezati samo s Međimurjem, nego sa cijelom Hrvatskom”, kaže.

Direktorica vukovarsko-srijemske TZ kaže da očekuje da će za pet godina biti živopisna i umrežena destinacija povezana brzom prugom. “To nam nedostaje da budemo kompletni, kao i blizina zračne luke koja nam puno znači te bismo voljeli da je možemo iskoristiti kroz cijelu godinu”, zaključila je.

14:00 Autentičnost, lokalna kultura i gastronomija

Počinje završna panel rasprava “Dobre prakse u održivom i eko-turizmu – autentičnost, lokalna kultura i gastronomija”, u kojoj sudjeluju Ljerka Cividini, gradonačelnica, Grad Čakovec, Majda Jakša, direktorica TZ Vukovarsko-srijemske županije, Margarita Maruškić Kulaš, ravnateljica, JU Aquatika – Slatkovodni akvarij Karlovac, Maša Hrustek Sobočan, ravnateljica, Muzej Međimurja Čakovec te Zvonko Lajtman, vlasnik, OPG Mohokos, Ruralna međimurska kuća za odmor Lina.

“Održivost se provlači kroz sve teme, Čakovec živi svoju priču, ulažemo u sportske i kulturne sadržaje te prometnu infrastrukturu. Prvenstveno se radi za Čakovčane, a onda stvaramo i dobru priču za turiste. Kroz način života građana otvaramo put turistima, razvijamo se ne samo na turizmu nego na svim područjima”, kaže Cividini.

Ravnateljica Aquatike podsjetila je da je osnovana prije devet godina sredstvima EU kako bi se razvio turizam zaštitom i prezentacijom bioraznolikosti. Prvih pet godina nismo komercijalno nastupali, a to nam je dalo priliku da se predstavimo kao ustanova koja će na kvalitetan način interpretirati baštinu. Dalo nam je priliku da se izgradimo kao ustanova koja interpretira velika hrvatska bogatstva, brojka od 600.000 posjetitelja je samo prodanih ulaznica, puno radimo i besplatnih programa, centar smo okupljanja u Karlovcu, ne brojimo one koji su došli nego koji su otišli educirani. Aquatika je javni akvarij, pričamo o prirodnoj baštini, htjeli smo oživjeti taj dio grada desne obale Korane kako bi se ljude privuklo da dođu i dožive Karlovac, ostanu dulje, pojedu nešto i osvijeste bogatstvo naših slatkih voda”, kazala je.

Ravnateljica čakovečkog Muzeja Međimurja govori o njihovim uspjesima. “Primjer smo cjelogodišnjeg kontinentalnog turizma, ulažemo u obnovu baštine, privlačenje turista kroz 12 mjeseci i to nam sve više uspijeva. Kulturni turisti su dobri turisti i najbolji oblik turizma, sve više mladih žele posjetiti lokaciju koja nije samo more, nego osjetiti duh mjesta i biti dio priče, pročitati nešto o povijesti, čuti legende i mitove… To je ono što mi radimo, svi u muzejima. Naš Stari grad Čakovec će za sedam godina imati 700 godina. Mukotrpno je to i održavati, to su velika ulaganja. Najpoznatiji smo po obitelji Zrinski, ali i fortifikacijama. Zahvaljujući rekonstrukciji sekundarne zgrade 2021. nakon četiri godine stvorili smo stalni postav nematerijalne baštine, do tada nije postojao ni jedan takav muzej. Htjeli smo napraviti zaokret od predmeta prema znanju, nema više klasike, shvatili smo i prije da klasična muzejska postava u vitrini više ne funkcionira. Turistima se mora dati priča, multimedija, video, efekti, nešto da opipaju, isprobaju i time smo se vodili sa postavom Riznica Međimurja. Počeli smo dobivati sve više gostiju. Uredili smo hortikulturu, sada imamo 15 izložbi godišnje, osnovali Pedagoški odjel, počeli raditi edukacije, idemo i u staračke domove, održavamo predavanja, postali smo centar zajednice”, kaže.

‘Dobitnici smo brojnih nagrada’

Lajtman kaže kako mu je u interesu imati ovakvih sadržaja, kao privatnom poduzetniku. “Cilj je spojiti tradiciju i održivost. U tome smo uspjeli. U 60. godini života odlučili smo se baviti biodinamikom, ekoturizmom, napravili smo kuću za odmor, dobili određene poticaje. TZ nas je prepoznala i postali smo laboratorij održivog turizma, kao svojevrsni pokusni kunić. Bili smo prva takva kuća u Hrvatskoj. Uz ekoproizvodnju već 2023. smo imali goste od Hrvatske do Islanda. Taj s Islanda ukucao je “eko” i nekako je došao do nas. To je bio naš cilj, dobiti goste koji znaju što je održivost. Krajem 2023. zaslužili smo treću razinu svjetskog certifikata održivosti i kulturne baštine. Odredili smo se kao socijalna i društveno održiva destinacija, radimo radionice za škole i učilišta, od kulinarskih radionica do predavanja iz biodinamike i pripreme tradicionalnih jela. Dobitnik smo i Zlatnog suncokreta”, pohvalio se Lajtman.

Direktorica vukovarsko-srijemske TZ govori o uspjesima. “Gledali smo po čemu se naša županija razlikuje, a da nije samo taj ratni turizam. Shvatili smo da mi živimo održivo, da je to naša navika. Po uzoru na Međimursku županiju krenuli smo u istraživanje među stanovnicima, da vidimo znaju li što je to održivost. Dobili smo čudan rezultat, građani su znali da je to dobro, ali nisu znali što je to. Nakon radionica i okupljanja velikog broja dionika odlučili smo certificirati cijelu destinaciju. To je opširan posao, 84 kriterija o kojima ne razmišljate dok ne krenete u proces. Ove godine smo u Berlinu dobili srebrno priznanje “Green destination award”. Malo nas je dijelilo od zlata. Svi znaju da imamo devet muzeja, Spačvansku šumu, specifične atrakcije. Nismo obećali više nego što možemo ispuniti. Pokušavamo uključiti što više njih, deset dionika je certificirano ali sve veći broj ljudi prepoznaje da im to donosi vidljivost

Čakovečka gradonačelnica kaže kako nema uspjeha bez zajedništva. “Tako smo 2021. izgradili gradske bazene, radimo na njima, nove šetnice, amfiteatar, sve će biti puno atraktivnije i za djecu. Čakovec je prepoznat kao grad sporta i izvan Hrvatske pa smo išli i u ta ulaganja, u ŠRC Mladost, atletske dvorane, ali to nisu prostori koji su namijenjeni samo turizmu. To je magnet za sportaše, posjetitelje… Imamo 100 godina osnivanja teniskog kluba, turniri koji se održavaju vode do drugog problema, manjka smještaja. Nadamo se da će Hotel Park krenuti u rekonstrukciju. Radimo na tome… Uz ove sve sadržaje u koje se ulaže kroz lokalni proračun ili EU fondove hotel bi mogao raditi 365 dana. Imamo ženski nogometni klub u vrhu ljestvice, nemamo gdje smjestiti te ekipe. Tu nam toplice Sv. Martin pomognu, ali često se naši turisti smještaju čak i u Varaždinu, dakle u drugoj županiji. Definitivno nam nedostaje jedan dobar hotel ili hostel. Otvoreni smo za razne opcije, nadam se da će renoviranje Hotela Park poboljšati situaciju”, rekla je.

Maruškić Kulaš govori o potrebu umrežavanja centara. “U Karlovcu se dogodila situacija da smo sagrađeni kako bi potaknuli razvoj turizma. U godinu dana je došlo 100.000 ljudi. Grad Karlovac je u nekoliko godina donio izvrsnu odluku da ne moramo biti gurnuti u profitabilnost, nego da se umrežavamo s lokalnim dionicima u turizmu. Najveći broj posjetitelja dolazi vikendom, a restorani u Karlovcu zbog radne snage i tržišta rade samo subotom, ne biste vjerovali. No, počelo je lokalno umrežavanje, proširili smo se, a puno takvih centara koji nisu spadali nigdje se otvorilo po cijeloj Hrvatskoj. Pokrenuli smo osnivanje Udruge interpretacijskih centara kako bismo došli u priliku da nas država potiče, jer javni sektor je sagradio te centre i ne može sada reći da je to bezveze. Turizam na kontinentu je cjelogodišnji, Aquatika radi 365 dana u godini, blagdanima radimo… Želimo podijeliti svoje prakse sa drugima i biti atrakcija na koju će se nasloniti gospodarstvo, biti održivi a ne samoodrživi. Tu je bilo rasprava kako se financirati, Grad nas sufinancira kako ne bismo svima morali naplaćivati svoje aktivnosti. Nije isto doći u Čakovec ili proći kroz Karlovac pa svratiti u Aquatiku, svjesni smo tog problema povezanosti i zato se moramo umrežiti”, kazala je.

Hrustek Sobočan kaže kako su mjesečni troškovi Muzeja golemi te je samoodrživost teško dostižna, ako ne i nemoguća, samo kada se govori o režijskim troškovima. “Naš osnivač je Međimurska županija koja nas sufinancira, pogotovo kod zimskih troškova grijanja i održavanja te plaća zaposlenika. Pokušavamo se financirati, kandidiramo se na javne natječaje, naravno i na EU fondove koje provodimo već trinaest godina, od manjih do strukturnih fondova gdje ‘poberemo’ i nekoliko milijuna eura, no to sve ide u obnovu Starog grada. Jasno je da ne možemo biti samoodrživi, ali smo i na popisu zaštićene kulturne baštine Ministarstva kulture”, kaže.

Lajtman kazuje o spoju biodinamike i turizma. “Osim radionica, moram napomenuti i da proizvodimo ekološku i biodinamičku hranu. Naši gosti to znaju. Neki dođu zbog toga, tih je jako malo, ostali tek kad dođu saznaju što sve nudimo. Tada počnu biti zainteresirani, raspituju se, odmah ih educiramo, pa žele probati tu hranu. Supruga napravi tu našu međimursku hranu i to su sasvim drugačiji okusi, rajčica, mrkva, grah, voće, sve je drugačijeg okusa u biodinamičkoj proizvodnji. Predali smo zahtjev da se i to certificira kao nadstandard ekološke proizvodnje na svjetskoj razini. S tim certifikatom zasad smo jedinstveni u Europi, ako ne i svijetu. Nudimo i hranu, doživljaj, radionice i obilazak destinacije. Cilj je sve lijepo povezati i gosti to moraju doživjeti. Cilj nam je da gosti odlaze veseli i nasmijani, zagrle se s nama, to nam je dokaz da smo ispunili i više od očekivanog”, kaže Lajtman.

Direktorica vukovarske TZ također priželjkuje jedan veći hotel. “Ali, po ostalome možemo parirati svim hrvatskim županijama”, kaže. Cividini ističe da i svojim stanovnicima i turistima mora ponuditi nešto, a Čakovec i Međimurje s time nema problema jer ima povijesnih i kulturnih građevina, znamenitosti i posebnih priča koje mogu privući sve generacije turista, a “uvijek smo bili jako dobri i u gastronomiji”.

“Tu je i biodinamička proizvodnja, vraćamo se našim korijenima”, zaključila je, a Lajtman dodaje da se oni na imanju vraćaju načinima proizvodnje hrane od prije 60 ili čak 100 godina.

13:23 Albanija prati hrvatska iskustva

Konferencija se nastavlja razgovorom s veleposlanicom Albanije u RH, Nj. E. Donikom Hoxha, koja je na mjestu veleposlanice u Hrvatskoj oko četiri mjeseca. Bit će zanimljivo čuti njezine dojmove, rečeno je uvodno.

“Hvala vam što ste me ugostili u ovoj predivnoj regiji. Kako ovo ne voljeti? U Hrvatskoj mi se najviše sviđa, a to nije diplomatski odgovor… Stigla sam u lipnju i vozila se od Albanije do obale. Vidjela sam svojim očima da je vaš dio Jadrana najljepši, nije to zavist, nego iskreno priznanje”, rekla je veleposlanica koju moderator Saša Ćeramilac pita kakve bi se ideje mogle pretvoriti u stvarnost.

“Obje naše zemlje dijele razvoj turizma koji nam čini velik dio BDP-a i standarda naših građana. Problem je kako to učiniti održivim. Vi ste to uspjeli napraviti. Moramo se fokusirati na cjelogodišnji turizam koji se fokusira na sve grupe turista. Ne samo na masovne plaže. Obje naše zemlje fokusiraju se na plaže, ali imamo toliko mnogo više, kulturu, povijest, netaknutu prirodu…Agroturizam je velika stvar. Hrvati razvijaju vrlo visoke standarde u tom području i vrlo ste dobri u privlačenju EU fondova, a mi mnogo radimo na gostoprimstvu, agroturizmu i termama. Dobri restorani, slow-food, maleni koraci, to je put do uspjeha i održivog turizma. Fokus treba staviti na mlade poduzetnike. U Albaniji imamo vješte obrtnike kao i ugostitelje i na tome baziramo održivi turizam”, kazala je. Komentirala je i modele financiranja održivog turizma.

“Autentičnost je ono što male države, male općine može dovesti do cvjetanja. Nužni su projekti, ne veliki, nego održivi. Održivost podrazumijeva mnogo obaveza, ali kada smo zajedno to znači i više prilika. Možemo iskoristiti EU fondove, planove, razvijati projekte koji su na korist svih građana, te gurati priču o autentičnosti lokalnih zajednica i investirati u njihove priče, podižući im vrijednost, a pritom ih ne mijenjajući”, rekla je veleposlanica Hoxha navodeći kako su “i zeleni i plavi turizam podjednako lijepi i vrijedni u obje zemlje”. Navela je da su cikloturizam, planinarenje i drugi oblici aktivnosti, uključujući kulturni turizam te obilazak povijesnih mjesta, način na koji turisti mogu i “zelenim” koridorom, kroz kontinent, posjetiti više zemalja hrvatskog susjedstva i cijele regije, uključujući Albaniju. “Tu su važne i vinske rute, hrana… Albanija u posljednje vrijeme počinje proizvoditi vrlo dobra vina. Vi tu imate sjajno iskustvo, kao i sjajno maslinovo ulje. Sve su to naše velike prednosti”, kazala je dodavši da su i političke veze između Hrvatske i Albanije veoma snažne, što olakšava razvijanje zajedničkih projekata. Sve to rezultira, rekla je, učenjem jedni od drugih, razmjenom iskustava, primjenom standarda te drugim oblicima suradnje. “Albanija se brzo razvija, jedna smo od najbržih zemalja Zapadnog Balkana, i kod nas je cilj usmjeriti turiste s obale prema sjeveru, prema našim planinama koje želimo povezati i uključiti u Alpe-Adria regiju”, zaključila je..

12:56 Kontinentu je povezanost najveći problem

Ivana Kolar, poslovna konzultantica, vlasnica Julius Rose, sudjeluje u razgovoru “1 na 1”. “Više ne nudimo samo atrakcije, slažemo itinerare, promoviramo zdravstveni turizam koji je važan za kontinent. Promijenile su se navike turista. Premalo ispunjavamo njihova očekivanja jer su destinacije na kontinentu udaljene i nedostupne bez automobila. U Hrvatskoj je turizam organiziram prema ljetnom, obalnom, a sve destinacije u drugom dijelu godine su teže dostupne jer nema aviolinija. Sustav željeznica ne funkcionira. Tu imamo velik problem. Mali smo, a nismo povezani, to je paradoks i možda posljedica toga da ne surađujemo dovoljno. Povezivanje i pripremanje zajedničkih itinerara je najveći izazov. Trebamo potaknuti suradnju i razvoj”, kazala je navodeći ključne probleme. No, hoće li veći broj turista riješiti te probleme ili ih prvo treba riješiti da bi se turisti privukli?

“Država tu može pomoći na više načina. Prvenstveno su tu ulaganja, kontinentalni turizam nije dovoljno jak da može sam pokrenuti projekte, mora se planski razvijati. Nužne su mjere, kao što je sada NPOO, koje će olakšati ulaganja. Najčešće potičemo manje i srednje projekte, ali želimo vidjeti i da su sredstva dostupna velikim projektima na kontinentima. Da nema termi Sv. Martin ne bi bilo mnogo manjih sadržaja. Mali se ukrcaju u vlak kada krene veliki. S druge strane, investitori su spremniji ulagati u morski turizam jer je brži povrat, a na kontinentu treba razmišljati dugoročno. Kontinent ima velik potencijal i investitori ga moraju prepoznati, ali velike će se promjene teško dogoditi bez države. Investitori imaju ideju, ali mi uvijek krećemo s pitanjem tko je target. Često bi investitori nešto radili, a da se to gostima ne sviđa. Pitanje je za koga radim, koja su očekivanja i što treba pripremiti. Važno je i što se očekuje od poslovanja, zarada ili društveno odgovorno poslovanje s ekonomskim i socijalnim efektima. Radna snaga je velik problem. Nije isto nudite li nekom posao tri mjeseca ili dvanaest”, kaže Kolar dodajući da je zdravstveni turizam veliki potencijal.

“Imamo ekspertizu, povoljniji smo i imamo i tradiciju. Turizam je krenuo iz Opatije i Zagorja, iz zdravstvenog turizma. To je prilika za Hrvatsku. Prije dvije godine odlučili smo biti cjelogodišnja destinacija i tu zdravstveni turizam ima veliku priliku. Hrvatska ima sve benefite biti vrhunska destinacija, s naglaskom na preventivu, rehabilitaciju, pa i razvoj ozbiljnih medicinskih klinika s vrhunskim rezultatima”, kaže Kolar. Što s problemom sezonalnosti?

“Trebamo se obraćati novim gostima. Pedeset posto tržišta čine mladi ljudi, Z generacija koja putuje kroz cijelu godinu, nemaju djecu, brinu o zdravlju više nego što mislimo, nisu opterećeni nekim stvarima kao stariji i oni su potencijal za cjelogodišnji turizam. Moramo stvoriti portfelj cjelogodišnjih proizvoda i raditi na marketingu. Otok New Foundland koji je deset mjeseci pod ledom u Kanadi osmislio je sedam svojih sezona, a mi robujemo jednoj, imaju 28 načina provođenja vremena na otoku prezentirano na svojim stranicama. Mi to ne radimo. Direktori TZ-a moraju biti inicijatori povezivanja dionika. moramo ih povezati i potaknuti da zajedno slože nove proizvode. Moramo se pitati želimo li biti cjelogodišnja destinacija? Nakon devet ovakvih konferencija, devet godina brenda Turizam 365, više nisam sigurna. Ulaganje u ostatak godine je teže, prihodi su manji uz više truda. Mi sada moramo mijenjati Hrvatsku, predstaviti je drugačiju, a to traži ekonomski angažman ali i trud. To nije lako, teško se mijenjamo. Promjene i trendove moramo kreirati, gledati što se događa na tržištu i onda se prilagoditi. Više nikome nije upitno da je Hrvatska prelijepa zemlja u koju dolaze ljudi koji si mogu priuštiti bilo koju destinaciju na svijetu. Dolaze zbog naše ljepote. Promjene nisu toliko zahtjevne, u vrijeme covida to smo dokazali, mnogi su dolazili kod nas, poznate osobe, skupe jahte itd… Ali, oni ne dolaze zbog luksuza nego autentičnosti i specifičnosti koje čine destinaciju. Autentično nije samo ono što je prije 50 godina, nekada prodajemo samo folklor. Autentično je i svakodnevnica, naš ritual ispijanja kave, kampanja TZ-a “Pomalo”… Time stvaramo neku novu baštinu.

12:20 Što je turizam?

Panelisti definiraju pitanje turizma. “Često smo govorili je li u Hrvatskoj turizam ima prevelik udio BDP-a, 25 posto. Odgovor je jednostavan, mi podupiremo razvoj svih ostalih grana i industrija kako bi se udio turizma smanjio, ali to ne znači da turizam treba smanjivati. Bilo bi dobro da smanjimo ovisnost o turizmu, to svakako. U Covidu su svi očekivali krah turizma, ali pokazalo se da imamo jak i otporan turizam. Jedna smo od zemalja Mediterana koja se već 2022. vratila na brojke iz 2019. jer je država stala iza sektora, očuvala tvrtke i radna mjesta, njih preko 700.000 koji su ovisili o državnim isplatama plaća. Već 2024. obarali smo rekorde. Neke zemlje tek ove godine najavljuju povratak, a mi smo na Covid već zaboravili i već dvije godine živimo normalno, investiramo, država nastavlja podupirati važne projekte. Ključno je pitanje u kojim destinacijama, indeks turističke razvijenosti kojeg smo uveli jasno definira gdje treba davati subvencije. Smještajne jedinice subvencionirali smo samo na kontinentu, na Jadranu možemo govoriti samo o podupiranju onih koji rade cijelu godinu ili žele podići kategoriju”, kazala je Udovičić.

Panelisti kažu kako se u turizmu novac ne može zaraditi preko noći. “Potrebno je dvadeset godina da se destinacije s tri zvjezdice promijene na pet, to je jedan životni ciklus destinacije, jedna generacija. Primjerice, Otok Lošinj. Svi koji ste tamo bili prije dvadeset godina i sad znate o čemu govorim. Da nije bilo sinergije i potpore kroz investicije taj se proces ne bi dogodio. A taj proces trajao je dvadeset godina. Potreban je taj spoj, jasan smjer destinacijskog menadžmenta, svijest da se ne može preko noći, te godine i godine rada, kao što je i Međimurje prije dvadeset godina zacrtalo ciljeve zbog kojih su danas vodeća destinacija“, kaže Miličević.

Grula predstavlja mjere TZ Međimurske županije za iduću godinu. “Osamdeset posto površine Međimurja je obuhvaćeno kolektorima i pročiščivačima, okoliš nam je sada prvi izazov. Velikom broju gostiju motiv za dolazak je priroda, a mi nemamo ni nacionalnih parkova ni parkova prirode. Ali, trećina županije je zaštićena UNESCO-om kroz rezervat biosfere, park suživota čovjeka i prirode. Teško je to štititi, najnaseljenija smo županija te smo i industrijsko-obrtnička tako da sve moramo povezati. Imamo trend kuća s ravnim krovom. Je li to ono što naši gosti koji su nam dali 6.7 od 7 ocjenu, je li to žele vidjeti? Radimo sada na sprečavanju toga, razgovaramo s načelnicima općina o prostornim planovima. Naša arhitektonska baština je nestala još osamdesetih, moramo riješiti to pitanje. Donijeli smo dokument koji je krajobrazna osnova, nije obvezujuć, ali je preporuka. U Austriji i Sloveniji nećete vidjeti ravne krovove…”, kaže Grula.

Vrbanc se nadovezuje da su pravila nekad prekruta. “Bili smo u Austriji gdje su savršeni primjeri interpolacije starog i novog”, kazao je. Grula napominje da struka mora dati svoj stav. “To se ne može riješiti u tri dana, mi se Međimurci dulje dogovaramo, ali kad se dogovorimo onda svi idemo raditi kako smo rekli. Druga mjera, Monika je dobro rekla prije ove konferencije, pohvalila je hotel i restoran Trbovc. Trebaju nam takvi obiteljski, mali hoteli. Ako radimo hotele gdje će nam raditi ljudi s Dalekog Istoka, za koga radimo? Za nekog kapitalista iz Berlina? To je možda malo socijalističko razmišljanje, ali mislim da moramo raditi na malim, boutique hotelima i kvaliteti. Međimurje ima 146 eura dnevne potrošnje, najveći smo po potrošnji turista u Hrvatskoj po danu osim Grada Zagreba. Šest turistički gigantskih županija je ispod naše dnevne potrošnje turista. Ne možemo konkurirati Sloveniji i Austriji s plaćama, ali možemo kvalitetom života kojim živi čovjek koji ovdje radi. Idemo stvoriti uvjete da jedan kuhar, koji je htio ići u Austriji, evo imam primjer, intervenirali smo tako da je ušao u upravu lokalnog nogometnog kluba pa je morao ostati (smijeh). Ima još takvih primjera, Inkluzivnost je nešto na čemu intenzivno raditi jer mislimo da možemo biti prepoznati u tom segmentu”, kaže Grula.

Udovičić kaže kako su mjere spremne. “Novac je spreman za sve te mjere. Cilj je napraviti kvalitetno upravljanje turizmom i imati održive standarde te iznjedriti plan za višegodišnje razdoblje, između ostalih i strateške projekte po destinacijama. Svi projekti moraju udovoljavati kriterijima održivosti. Spomenut ću velik broj centara za posjetitelje koje smo gradili, stotinjak u petnaest godina. Nerijetko jedinice lokalne samouprave to ne mogu držati ni otvorenim, a kamoli više. Dakle, više ne želimo takve projekte, nego one koji će stvarno napraviti razliku u destinaciji”, napomenula je državna tajnica. Ističe da živimo u vremenu slobodnog tržišta. “Ako imate loše krevete, bit ćete manje popunjeni. Pitanje je imamo li vremena da tržište samo sebe regulira. Kada potrošimo sav prostor, teško je to vratiti. Španjolska je velika, Hrvatska je premala da bi čekala da tržište reagira i zato imamo intervenciju države u poduzetništvo. U Ustavu RH postoje mogućnosti ograničenja poduzetništva ako je od javnog značaja. Ministarstvo graditeljstva lani je mijenjalo zakon i traži se suglasnost stanara za iznajmljivanje apartmana u stambenoj zgradi. Tu se potezalo pitanje ustavnosti. Tvoje vlasništvo može biti ograničeno ako ograničava vlasništvo druge osobe. Vi svojim iznajmljivanjem utječete na živote drugih i to je svima jasno”, kazala je.

Panel je zaključila Katarina Miličević. “Što god netko rekao, nema šanse da se u modernom kapitalizmu sve ograniči. Mi o tome razgovaramo dvadeset godina. Država može intervenirati ali dovodimo se do točke koja apostrofira koliko je bitan investicijski menadžment. Naši zakoni su jasni i omogućili su regijama da samostalno donose planove, zakon je horizontalan. Zato imamo različitost u destinacijama, u kvaliteti i ponudi, jer nisu svi destinacijski menadžeri jednako uspješni, aktivni i ambiciozni. Ako kao država ne stavimo naglasak na destinacijski menadžment opet će nam se događati gubici. Država ne može niti joj je posao definirati hoćete li prodavati ćevape i sladolede ili fine dining.

Nadovezala se Vukojević rekavši kako su HGK-ove članice turizma aktivne i voljne provoditi mjere održivosti, u skladu s europskim ciljevima zelene tranzicije i održivog turizma. “Edukacije su nužne. Slažem se da je čovjek u turizmu ključ uspjeha, moramo kao ‘frontmene’ imati naše ljude koji mogu ispričati priču na svoj način, jer drugačije to doživljavaju i znaju. Naravno da i na nacionalnoj razini moramo podizati svijest, ali i napraviti procjenu ponude i potražnje. Svatko se treba zapitati što na destinaciji turisti žele, što nedostaje”, kazala je.

Vrbanc napominje da poduzetnici kontinentalnog turizma bivaju preferirani, jer država želi razvijati taj segment. “Država daje okvir, vidimo rušenja ilegalnih objekata ili kampova ili zakone koji ograničavaju uporabu stambenih zgrada, dakle država ima i oštre alate, ali i mekane metode, gdje pozitivno preferiramo i potičemo, prvenstveno novčano ali i savjetodavno, dobre poduzetničke ideje gdje se ozbiljno preferiraju slabije razvijene regije i djelatnosti. Rekli smo da je 80 posto grantova iskorišteno za podizanje kvalitete na kontinentu”, rekao je.

Panel je završen razgovorom o problemu radne snage koji je sveprisutan u hotelima, uključujući pad kvalitete usluge. “To je značajno pitanje, interesantno mi je promatrati rast dozvola za rad za turizam. Negdje 2017. broj izdanih dozvola bio je oko tisuću, za turizam. Danas ćemo godinu završiti na oko 40.000. Sudjelujem u radnoj skupini izmjena Zakona o strancima. Cilj je odrediti odakle mi želimo tu radnu snagu, jer je neminovno trebamo. Ne možemo reći da je ne želimo i ne trebamo jer bi to utjecalo na rast. No, želimo snažnije regulirati odakle se radna snaga uvozi jer se pokazalo da su često i poduzetnici izigrani. Evo, podijelit ću podatak. Iz pojedinih zemalja 50 posto uvezenih radnika se nije ni pojavilo na poslu nego otišlo u drugu državu. Cilj je zadržati radnike koji steknu iskustvo. Novi zakon će poticati zasnivanje ugovora na najmanje tri godine. Cilj je poticati radnu snagu iz Južne Amerike, tu imamo i velik broj povratnika, djece iseljenika koji znaju i Hrvatski, ali intencija je privući i radnike iz okolnih zemalja. Radimo na centrima kompetencije, izgradili smo ih šest, to su škole i praktikumi, a imamo i programe stipendiranja. Sve to nedostatno je tako da je radna snaga iz inozemstva neminovna, ali nije nebitno tko nam i odakle dolazi. Sigurnost je jako važna, u Europi smo ocijenjeni kao zemlja gdje je sigurno šetati noću i turisti to često ističu više nego išta drugo. Mi to ne primjećujemo, jer smo na to navikli, ali turisti itekako da”, kazala je Udovičić.

“To je ekonomski gledano teško definirati. Niti želiš niti smiješ zaustaviti rast. Bit će teško zadržati sve elemente autentičnosti, ali tu se opet vraćamo na menadžment. postoje tehnike da rastemo, a uvodimo nove prakse, educiramo ljude i zadržavamo autentičnost. Ako ćemo se bojati rasta, nikada nećemo kvalitetno izrasti. Zemlje u okruženju imaju i duplo ili troduplo veću potrošnju turista po danu, dakle, moramo se truditi i njih sustići. Moramo postaviti cilj, zadržati autentičnost. To ne zači da konobar iz Azije ne može na tečnom engleskom objasniti hrvatska vina. Ali to se može postići edukacijom, menadžeriranjem, ulaganjem puno energije i rada s tim ljudima. Oni su često puno bolji djelatnici nego domaći, bez da ovo itko krivo shvati, jer dolaze iz drugačijih kultura. Ovih 25 posto udjela turizma u BDP-u je na indirektnoj razini 45 posto, jer turizam utječe na brojne sektore u gospodarstvu. Moguće je jedno i drugo, ali treba puno energije, puno rada…”, kaže Miličević.

“Trenutno u Međimurju imamo 50 posto domaih gostiju, zatim Slovenci, Poljaci i tako dalje. Sretni smo s tom strukturom i želimo što više domaćih gostiju koji su najbolji potrošači i najlakše će ti oprostiti našu grešku. Zatim su tu i regionalni gosti, gradimo komunikaciju na svim tržištima, ali nema boljeg gosta od domaćeg gosta. U ruralnom turizmu drugih zemalja domaći gosti čine i do osamdeset posto tržišta.”, kazao je Grula dodavši da su vikendi u Međimurju odavno “riješeno pitanje” jer su vikendom svi kapaciteti popunjeni. Izazov je popuniti tjedan kvalitetnim gostima, skupovima, kulturnim turizmom, aktivnim odmorom i nizom drugih niša, uključujući inkluzivni turizam.

Vukojević ističe kako treba komunicirati prema nišama. “Hrvatska se uvijek pozicionirala kao zemlja sunca i mora, ok, dodavali su se i drugi proizvodi, ali nismo išli segmentirano. Zadnjih godina, nakon što je donesena strategija održivog turizma do 2030., situacija se mijenja. Definiramo koji turistički proizvod pripada nekom targetu. Otvaraju nam se daleka tržišta, TZ tu provodi aktivnosti. Prepoznatljivi smo po suncu, moru i prirodnim ljepotama i to je u redu, ali gradimo i kvalitetu, razvijamo nove oblike turizma i nove turističke proizvode te vjerujem da nam je zagarantirana svijetla budućnost”, kazala je Vukojević. Za kraj se razgovaralo o fenomenu party destinacije Zrće kod Novalje na Pagu. Oslikava li taj otok probleme Hrvatske, gdje jedna ruka ne zna što radi druga?

“Sinergija je ključna, nema druge”, kaže Vukojević, a Udovičić kaže da je i tu glavna stvar destinacijski menadžment. Svaka jedinica odlučuje kakav oblik turizma želi.

“Ono što se na Zrću rušilo, rušilo se jer nije bilo legalno. To ne znači da Novalja neće biti party destinacija, hoće ako to stanovnici žele. Sada će, kroz planove upravljanja, imati priliku reći žele li tom smjerom. Obližnji Pag razvio je nešto sasvim drugo, kulturni i obiteljski turizam i tu vidimo da i jedno i drugo može funkcionirati na istom otoku. Država ne govori gdje može party, a gdje ne, to rade stanovnici”, kaže Udovičić.

11:26 – Panel 1: Smjer turizma u Hrvatskoj – kontinentalne destinacije, održivost i lokalna povezanost

Na prvom panelu sudjeluju Monika Udovičić, državna tajnica, Ministarstvo turizma i sporta, Vjeran Vrbanec, predsjednik Uprave, Hamag Bicro, Andreja Vukojević, direktorica Sektora turizma i Odjela za marketing i komunikacije, Hrvatska gospodarska komora, Katarina Miličević, direktorica tvrtke Tourism Lab, utemeljiteljica brenda thinktourism i profesorica na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani te Rudi Grula, direktor Turističke zajednice Međimurske županije.

“Puno smo radili na strategiji, znajući da moramo osigurati jake alate jer bez njih uzalud nam trud. Paralelno smo osiguravali sredstva za destinacije i poduzetnike. Radili smo na komunikaciji prema javnosti. Kada biste nekome 2017. rekli da rast dolazaka nije važan, mnogi bi vas čudno gledali, a kamoli da kažemo da u nekim segmentima ograničavamo rast smještaja ili fast foodova. Takva reforma tada ne bi prošla, ali prošla je sada jer se puno radilo na komunikaciji o održivom razvoju turizma što je zajednica prihvatila ko činjenicu. Dug je put pred nama, da se ne zavaravamo, ali već vidimo pomake i konkretne rezultate. U Međimurskoj županiji je rast smještaja potreban, ali moramo znati da prekomjeran rast u nekim županijama nije održiv, naročito u jadranskim županijama”, kazala je Udovičić, dodavši da je time bio zahvaćen i Zagreb. Zato se išlo u izmjene zakona kako bi se ograničio rast. “S previše smještajnih jedinica nitko neće biti pun, a cijene će padati”, kazala je državna tajnica.

Grula govori o izazovima Međimurske županije. “Shvatili smo da se lakše certificirati nego to potvrditi. Proces certifikacije smo prošli 2023., tada smo dobili snimku svog stanja, ali smo dali i velika obećanja. Mrvica nam je falila do zlatne nagrade Green Destination Award, ali sada imamo jasnu smjernicu što i kako raditi. Nama ta nagrada donosi veliku medijsku vidljivost, imali smo izmjeren PR efekt, ali najvažnije je to što smo kroz taj proces morali uključiti sve dionike, ali ne samo na papiru, nego smo sa njima morali proći (od državnih i komunalnih poduzeća do turističkih djelatnika) cijeli proces. Imali smo veliku potporu svih. Profesionalne institucije u Međimurju, javne i privatne, funkcioniraju. Svi razumije naše ciljeve i metode. Mi ovdje u Međimurju držimo se zakona. Ako provodite zakon, onda ste riješili 80 posto kriterija za certificiranje. Onda nemate divlje gradnje osim na razini incidenta i slično”, kazao je.

Direktorica Miličević kaže kako održivost proizlazi iz konkurentnosti kao osnovnog temelja ekonomskog djelovanja, a tako je i u turizmu.

“Ono što je nama najveći izazov je donošenje odluka te operacionaliziranje. Međimurje je uključilo sve dionike da bi se postigao sinergijski učinak. Kada krene operacionalizacija, ona na površini često izgleda ekološki, ali to je samo jedan aspekt. Samo taj segment ne jamči certificiranje, jer govorimo o stotinu kriterija kada se gleda turistička destinacija. Provođenje niza mikro operativnih aktivnosti je važno, od komunikacije s lokalnim stanovništvom do provođenja strateških dokumenata. Kada se dokument donese, odluke se moraju provesti da bi destinacija mogla reći da je u segmentima održiva, a onda se kao kruna na to naslanja ekonomski aspekt. Jer, što nam znači ta zelena održivost ako naše stanovništvo od toga ne može živjeti”, kazala je Miličević. Andreja Vukojević kaže kako je premium turizam, koji je u fokusu, ujedno i održiv.

“Spremni smo za tu vrstu turizma i pokazujemo koliko već živimo održivost. Prije dvije godine čula sam da je održivost samo mindset i slažem se s time, važno je živjeti tu održivost. U HGK razvijamo i promoviramo turizam. Lansirali smo platformu Stories Experience Premium Croatia. Okupljamo hotele, vile, čartere, restorane, imamo ih 190 u godinu dana. Puno razgovaramo, umrežavamo ih, komuniciramo na domaćem i inozemnom tržištu i jako je lijepo raditi. Na kontinentu imamo manje članica, ali potencijal Slavonije, Baranje, Like, Zagore, Zagreba, Međimurja je ogroman. Iznenađena sam ovim brojkama iz Međimurja, stvarno je napravljen dobar posao. Radimo na mapiranju, planiramo mjere za budućnost. Održivi turizam organski raste iz želje za kvalitetom života u kontinentalnim destinacijama. Imamo jako puno primjera na kontinentu koji to dokazuju, poput Vinkovačke jeseni koje danas traju sedam dana i posjetilo ih je 100.000 ljudi. Koliko OPG-ova koristi domaće namirnice, a koliko i vrhunskih restorana? Vinska smo destinacija, imamo i tu niz manifestacija, sve više živimo od lokalnih, autentičnih, održivih i premium priča”, kaže.

Predsjednik uprave HAMAG Bicro govori o financiranju održivog turizma. “Od ulaska u EU ‘eksplodirali’ smo u aktivnostima jer smo dobili na raspolaganje novac koji pametno usmjeravamo u dogovoru s resornim ministarstvima. Zadnji je primjer gdje smo kroz tri programa financirali dogradnju hotela te razne inovacije u turizmu, legalizirali privatne iznajmljivače, učinili poslovanje transparentnim. Ovdje u Međimurju ističemo primjer restorana Trbovc, koji je primjer sjajne prakse i investicije, gdje je stara kurija u spomeniku kulture dobila uporabnu svrhu. Svi smo godinama htjeli da se to riješi, a sada je tu restoran sa sjajnom hranom i našim vinima. To je i primjer prakse kako usmjeravati potpore države, a mi smo Vladina agencija koja daje bespovratna sredstva i subvencionirane kredite širokoj paleti korisnika, onima koji tu potporu trebaju. Nema smisla poticati Dubrovnik, Rovinj ili Split jer su prvi red do mora, njima ne treba intenzivna potpora. Ako atraktivne lokacije ne rade dobro, onda nešto ne štima”, rekao je Vrbanc. Ističe da se potpore daju sredinama gdje je indeks turističke razvijenosti niži. “U tom smjeru nastavljamo financirati i druge stvari. Dobili smo iz EU solidna sredstva za kreditiranje raznih djelatnosti, nedavno smo otvorili omotnicu za kreditiranje žena i početnika u poduzetništvu. Želimo da se žene što jače uključe u biznis, dajemo 100.000 eura po investiciji uz kamatnu stopu od 0,5 posto. Naravno, postoje kriteriji, uz koje može doći i do otpisa 50 posto kredita. Sličnih, ciljanih tema imamo mnogo. Imamo Nacionalne zajmove za investicije, gornji limit je tu 150.000 eura, uz malo skuplje kamate radi pravila EU.

11:00 Brojne nagrade međimurskom turizmu

Župan Posavec govori o strategiji Međimurja. “Green destination award” rijetka je nagrada koju rijetko dobiva cijela regija, a to smo ostvarili u Međimurju. prepoznao nas je Unesco, UNWTO, National Geographic… Sve nam je to motivacija da budemo još bolji. Politika je čuvati okoliš i ljude. Između dviju rijeka smo, još smo među posljednjim netaknutima, rijeka Mura prolazi ovim krajem. Međimurje je poput otoka. Europski prosjek je 60 posto, a neke naše općine su na 70 posto u odvajanju otpada. Od deset najboljih gradova, devet je iz naše županije. To dovoljno govori. Turizam želimo podijeliti na više mjesta, jer svako mjesto priča svoju priču, od Štrigove, do Sv. Martina, Murskog Središća, Čakovca kao doma Zrinskih i Frankopana, ta naša ponuda je bazirana s jedne točke, pa u obilasku cijele županije. nastojimo biti proaktivni u svim segmentima, bili smo 2022. europska destinacija sporta, konkuriramo za brojne domaće i strane nagrade. Što se tiče izvrsnosti, nagrade podrazumijevaju da svakog gosta pitamo za dojmove i na taj način vrednujemo i sami vidimo gdje možemo biti bolji. Razina zadovoljstva vrlo je visoka. Koristimo sve sezone, ljetne, jesenske manifestacije, blagdane. Riznica Međimurja je mali muzej koji godišnje primi 25.000 posjetitelja. Ljubomorno štitimo naša materijalna i kulturna dobra, imamo ih 19, četiri nematerijalna su i pod zaštitom UNESCO-a, uključujući našu popevku, a imamo 47 baštinskih lokaliteta, osam interpretacijskih centara, arheo-park, tri etnozbirke, dva tematska parka i 30 sakralnih objekata”, pohvalio se Posavec. Naglasio je čuvanje baštine. “Rijeka Mura, jedna od bržih rijeka, pokretala je kola mlinova.

Toga više nema, ali mi smo mlin revitalizirali te napravili centar mlinarstva, a 500 metara dalje napravili turističku priču povezanu sa skelarstvom. Puno ulažemo u promet, izgradnju pješačkih i biciklističkih staza, kroz prirodu označavamo važne lokalitete. S FZOEU smo kandidirali s 32 nova parka ispred svih škola, parkova i ustanova, tako ljude tjeramo da budu na otvorenom. Na bivšem vojnom poligonu želimo izgraditi 15 hektara zelene oaze sa jezercima, zabavnim i ugostiteljskim sadržajima. Moderna tehnologija je izazov, mladež želimo maknuti s mobitela, gradimo sportske sadržaje. Ponosni smo i na svoju gastronomiju, imamo najnagrađivaniju vinsku rutu na svijetu. Zadovoljstvo nam je prioritet. Gastronomiju štitimo od tiblice do bučinovog ulja. Svijest o bučinovom ulju, njegovom zdravlju, mora postati sve jasnija. Čuvamo tradicijsku arhitekturu, obnovili smo jednu hižu na jednom od zadnja četiri staništa leptira plavca u Europi. Dom smo književnicima, inspiracija umjetnicima…”, rekao je Posavec.

Naglasio je da se s jednog vidikovca u Međimurju vide četiri države. “Imamo i brojne manifestacije, festival balona, nove sadržaje, Forestland, od festivala balona do elektronske glazbe.

10:30 Turizam koji poštuje zajednicu

Konferenciju su pozdravnim govorima otvorili direktorica Motus Medie Marija Dekanić i župan međimurski Matija Posavec.

“Poštovani veleposlaniče Crne Gore u RH, Vaša Ekselencijo g. Vuković, državna tajnice, poštovani župane, cijenjeni domaćini i gosti, partneri, kolegice i kolege, dame i gospodo, velika mi je čast i zadovoljstvo pozdraviti vas na konferenciji „Održivi turizam – od strategije do prakse“ u ime tvrtke Motus Media, ovdje u prekrasnom Međimurju – regiji koja već godinama pokazuje kako se znanjem, vizijom i predanošću može stvarati turizam koji ne samo da poštuje prirodu i zajednicu, nego iz njih crpi svoju snagu i autentičnost.

Ova konferencija okuplja one koji oblikuju budućnost hrvatskog turizma – donositelje odluka, predstavnike gospodarstva, akademske, stručne i lokalne zajednice. Ono što nas sve povezuje jest zajednička želja da turizam u Hrvatskoj ne bude samo brojka u statistici, već pokretač održivog razvoja, ravnoteže između čovjeka i okoliša, i ponosa svih naših regija – od mora do međimurskih brežuljaka i do moje ravne Slavonije.

Danas ćemo razgovarati o temama koje određuju našu budućnost – o održivosti, učinkovitosti, ekološkoj proizvodnji hrane, ali i o stvaranju destinacija koje žive u skladu s prirodom, ljudima, običajima, naslijeđem i svojom kulturom. Jer održivi turizam nije samo strategija na papiru – on je način razmišljanja, odgovornost i prilika. Prilika da razvijamo gospodarstvo koje čuva, a ne troši. Da stvaramo iskustva koja oplemenjuju, a ne iscrpljuju.

Hrvatska kao održiva destinacija

Posebno mi je drago što upravo Međimurska županija, zajedno s partnerima i podrškom gospodarstva, predvodi ovaj razgovor i postavlja primjer drugima – kako povezati turizam, poljoprivredu, inovacije i lokalnu zajednicu u jednu prepoznatljivu kvalitetnu cjelinu. Vjerujem da će današnji paneli i rasprave donijeti ne samo nove ideje, već i konkretne korake prema zajedničkom cilju – Hrvatskoj kao prepoznatljivoj i odgovornoj turističkoj destinaciji koja živi održivost u praksi.

Zahvaljujem partnerima, pogotovo Međimurskoj županiji, sudionicima, panelistima i svima koji su prepoznali važnost ove teme i svojim dolaskom dali doprinos stvaranju jedne dobre priče o hrvatskom turizmu i Međimurju kao sjajnoj destinaciji. Želim vam svima uspješan, inspirativan i poticajan dan, ispunjen dijalogom, idejama i novim suradnjama”, rekla je Marija Dekanić.

Skupu se pozdravnim govorom obratio i župan Posavec. “Ovo je veoma važna konferencija i u ime Međimurske županije ponosan sam što se o ovoj temi govori u županiji koja živi, ne turizam, nego održivost, za svoje ljude. To je naša najveća vrijednost, Ovakve konferencije koriste nam da budemo bolji i motiviraniji. Hrvatska je turistička zemlja impresivne brojke, 20 milijuna turista godišnje s 118 milijuna noćenja. Danas turizam nije samo more, da se turist sunča, nego da upoznaje zemlju, kulturu, tradiciju i povijest. Hrvatska je mala zemlja ali je tu konkurentna. Ima 20 županija uz Grad Zagreb, svaki prostor ima svoju priču o povijesti i kulturi. Zašto je danas ovdje veleposlanik Crne Gore? malo ljudi zna da su Zrinski i Frankopani otišli 1655. u Crnu Goru i tamo je Petar Zrinski donio jedan mač i rekao stanovnicima Perasta “vi ste junaci nad junacima” jer je s njih 7.000 porazio Osmanlijsko carstvo. Samo nekoliko kilometara dalje rođen je Sv. Jeronim, jedan od najvećih svetaca. Prostor kojeg ovdje baštinimo, rva pruga, prvo naftno polje… Želimo da svaki turist dozna tu priču, pa i onaj koji za nekoliko sati s mora dođe do ovdje. Znamo što jedemo, puno ulažemo u poljoprivrednu proizvodnju. Terme Sv. Martin je prostor gdje ljudi jedu sve što se ovdje može proizvesti. Turiste nagrađujemo ako štede vodu, koriste manje kemikalija, to je pitanje održivosti i tako razvijamo sve naše gradove i općine. Po ocjeni UN-a smo prva hrvatska regija s vrijednim naslovom, kao i europska destinacija, dobitnica turističkog Oscara, primjer dobre prakse. To je tek dio puta, nijedna nagrada nije cilj nego motivacija za standarde da cijela hrvatska bude zelena, održiva i poštuje svoje te to prezentira svojim gostima. Motus Media je važna medijska kuća koja utječe na svijest građana i zato mi je drago na ovoj konferenciji.

Slijedi uvodno izlaganje “Strateški razvoj održivog turizma u Hrvatskoj”, na kojem će govoriti Monika Udovičić, državna tajnica u Ministarstvu turizma i sporta. I ona se obratila pozdravnim govorom.

“Ova konferencija, smještena u Međimurje, čini mi se nekako ovdje i pripada i zato hvala Motus Mediji što ju je organizirala ovdje. Dojmilo me, i u pozdravnim govorima, da je pogođena bit konferencije. Održivi turizam ne treba biti samo u sinergiji s lokalnom stanovništvom, nego crpiti snagu iz prirode i ljudi, to je nešto na čemu radimo. Trebalo je donijeti strategiju, zakonodavni okvir, ali stvarati razumijevanje ljudi za ovu temu je bilo ključno. Prije samo pet godina ove su nam teme bile strane. Govorili smo o zelenom i održivom turizmu, ali nismo razumjeli te teme. Zeleno smo možda shvatili, ali održivost nam je bila dalek pojam, a to je cilj kojeg moramo slijediti na ekološkom, gospodarskom i socijalnom stupu. Međimurska županija okitila se brojnim nagradama za zeleni turizam, ali je i održiva. ove teme sada su prisutnije nego ikada, vidimo situaciju u konkurentskim zemljama gdje lokalno stanovništvo prosvjeduje protiv turista. Zašto? jer je turizam u njih postao takav da opterećuje stanovništvo, a to u Hrvatskoj ne želimo gledati, bilo da govorimo o kontinentu ili Jadranu, svjesni da su na Jadranu neke županije već opterećene masovnošću. Zato danas neću o brojkama. Ova je godina specifična, rast prometa je generiran u pred i posezoni, to je veliko postignuće. Vidimo da je infrastruktura prenapregnuta i to je jedini rast kojeg trebamo generirati, naročito na kontinentu. Sredstva kroz NPOO ali i višegodišnji financijski okvir honoriraju kontinentalne aktivnosti. U suradnji s HAMAG Bicro ostvarili smo značajna sredstva, 80 posto je usmjereno u kontinentalni turizam, to će stvoriti nove hotele, male obiteljske hotele, generatore razvoja destinacija”, kazala je Udovičić.