Početak jesenskog zasjedanja iznjedrio je mnoge teme – što u sabornici, što oko nje. O aktualnostima u Dnevniku HRT-a govorio je premijer Andrej Plenković.
Znamo za rast cijena plina i struje za 10%. Je li sada pogodan trenutak, mnogima s manjim plaćama, niskim mirovinama, to će ipak biti značajan udarac?
“Mislim da se mi moramo kao društvo i kao građani, kao gospodarstvo, kao institucije osvijestiti da u zadnje tri godine, u vremenu najveće svjetske energetske krize i to nakon COVID krize, dakle da malo ponovimo nešto što se brzo zaboravlja, jer nitko drugi osim nas to ne govori, mi smo u COVID krizi isplatili plaće za 800.000 radnika u privatnom sektoru.
Održali našim mjerama 130.000 poduzeća na nogama. Sjećate se SDP-a prije onih izbora 2020. Bit će 400.000 nezaposlenih. To se nije dogodilo. Takve krize nije bilo. Zašto? Pa ne zato što smo mi sjedili skrštenih ruku, nego zato jer smo radili”, rekao je premijer.
Sučeljavanje za novog predsjednika SDP-a: ‘Dida je bio major, njegova sestra prvoborka’
Hoće li to zapravo opet vratiti inflaciju u neke neželjene sfere. Taman je došla na neku prihvatljivu razinu, sada će biti rast 10%, a za očekivati je ipak da će neke druge cijene rasti zbog rasta cijena energenata.
“Ja mislim da bi to bilo neopravdano. Imali ste nedavno istraživanje, vidjeli ste koliko su marže, primjerice na neke proizvode u trgovačkim lancima, one su izrazito velike. Ovo povećanje cijena struje će biti u dvije faze, 6,5% pa još 3,5%, cijena plina koja je sad generalno na tržištu u ovom trenutku prihvatljiva. Meni se čini da je realan rast plaća u odnosu na kumulativnu inflaciju proteklih godina takav da je on praktički oko 30%, bez obzira je li to medijalna plaća ili prosječna plaća, Minimalna plaća je rasla 60-ak posto.
Takva situacija, pa uključivši i mirovinu, koja je sada prosječna 620 eura. Mi smo stvorili preduvjete, plus ove kalibrirane mjere koje su išle s novim paketom pomoći za umirovljenike, za pružatelje socijalnih usluga, za nezaposlene hrvatske branitelje, za studente. Dakle one skupine kojima je pomoć bila nužna, kao i za ugrožene kupce energenata. Mislim da su mjere i horizontalno i ciljano, upravo onakve kakve trebaju. I tu je još jedan deveti paket za umirovljenike, a ukupno smo mi sada donijeli još 250 milijuna eura mjera pomoći prije dva tjedna. Vlada vodi računa o građanima i o gospodarstvu, maksimalno”, istaknu je premijer u intervjuu za HRT.
Međutim građanima je nekako najviše u fokusu porez na nekretnine. Hoće li ipak određene jedinice moći izabrati da nemaju taj porez?
“Kada je riječ o porezu na nekretnine, taj porez već postoji u zadnjih 30 godina. On se zove porez na kuće za odmor, koji u sadržaju svom nije samo klasična vikendica. I ono što želimo da ovaj porez koji će se sada preimenovati iz poreza na kuće za odmor, a već postoji, koji je isto tako prihod lokalnih jedinica. Dakle, ne radi to država, radi neke proračunske rupe na nacionalnoj razini. Mi to radimo jedino i isključivo zato što imamo enorman broj praznih stanova i nekretnina, 600.000, prema procjenama ministarstva.
Porez na nekretninu neće nitko plaćati u kući ili u stanu u kojem živi. Porez na nekretninu neće nitko plaćati u stanu u kojem ima, a recimo da vam je to druga nekretnina u kojoj ima nekoga najmoprimca pa je to neki dugoročni najam. Na to se neće plaćati. Mi želimo pomoći mladim ljudima i mladim obiteljima da pokušaju imati priuštivu cijenu stanovanja”, rekao je Plenkoviću intervjuu.
