Hrvati koji posjećuju Njemačku ili u njoj žive često nam se javljaju i žale kako su cijene pojedinih proizvoda ondje mnogo jeftinije nego što su u Hrvatskoj.
Jesu li stvarno cijene niže u inozemstvu? ‘Tamo zato svi rade dva ili tri posla da bi preživjeli’
Jedna čitateljica nedavno je posjetila Bavarsku te je ustanovila da bi financijski puno bolje prošla da je potrepštine za osnovnu higijenu nabavila ondje umjesto kod kuće.
Nemalo se, dakle, iznenadila kad je vidjela koliko su isti proizvodi jeftiniji u Njemačkoj nego u Hrvatskoj.
A plaća tri puta viša
“Moja kćer koja ima tri puta višu plaću od mene, isti proizvod plaća skoro dva puta manje. Pa je li to normalno, pitam vas ja. Dok sam bila u Hrvatskoj, te visoke cijene mi nisu toliko smetale, ali sada kada vidim koliko ih plaćaju Nijemci, baš sam bijesna”, kaže.
Tako se obiteljski šampon od 500 ml za sve tipove kose određene robne marke u jednoj drogeriji u Njemačkoj prodaje za 95 centi, dok je u Hrvatskoj taj isti šampon 1,40 eura.
Ista je situacija i s regeneratorom od 300 ml koji se u Njemačkoj prodaje za 75 centi, a u Hrvatskoj za 1,20 eura, odnosno čak 60 posto više. To su samo neki od primjeri koje je dala naša čitateljica, a ranije smo pisali i o nekim drugim sličnim situacijama.
Što se može kupiti za 70 eura
Nivea krema od 400 ml u jednoj drogeriji u Hrvatskoj košta 11,25 eura, dok ista ta krema u istoj drogeriji u Austriji košta 5,29 eura, otkriveno je na video snimci koja je osvanula na društvenim mrežama.
Nedavno je na Redditu osvanula i fotografija što se u Njemačkoj može kupiti za 70 eura. Hrvati su ostali ogorčeni, komentirajući da se u Hrvatskoj nikako ne može kupiti toliko namirnica za taj iznos.
”Kod nas 70 eura u trgovini traje prvih pet metara”, ”U Hrvatskoj za 70 eura kupiš novčanicu od 50 eura”, ”Idem u Njemačku kupiti hranu. Više će se isplatiti i s putnim troškovima”, neki su od komentara.
Ekonomski stručnjak Željko Lovrinčević je nedavno u razgovoru za Dnevno.hr rekao da su vladajući napravili veliku grešku kada su uveli euro krajem prošle godine.
“Izabrali su najgori mogući trenutak koji su mogli odabrati, u trenutku potpune nestabilnosti, a to su onda iskoristili strani vlasnici kompanija.
Ono što trenutačno imamo je tipična situacija u kojoj strani vlasnici, poput Nijemaca, Francuza i Talijana, pokušavaju izvući što više iz periferije kako bi izbjegli nemire kod kuće. Kroz svoju dobit, strani vlasnici sada isisavaju resurse od hrvatskih građana.
Tko ima vladu koja ga štiti, bit će manje isisavan, dok će oni koji su prepustili tržištu biti brutalno isisani, što vidimo u Hrvatskoj”, rekao je tada Lovrinčević.
