Snijeg i minusi prekrili su velik dio Hrvatske što je stvorilo značajne poteškoće u prometu. Ondje gdje snijeg nije počišćen na vrijeme, stvorio se ledeni pokrov koji ozbiljno ugrožava promet, ali i pješake zbog čega su i dalje na snazi upozorenja Državnog hidrometeorološkog zavoda.
Iako se nismo dugo ovako smrzavali jer su zime postale poprilično blage, treba imati na umu kako je Zagreb znao biti itekako hladan grad, a sudeći prema najavama prognostičara, teško da ćemo takve zime uopće imati.
Naime, 10. siječnja 1967., izmjereno je čak -21 stupanj Celzijusa, a koliko je bilo hladno govori i podatak da je taj dan Zagreb bio topliji tek četiri stupnja od Sibira. No, taj je dan još gore bilo u susjednom Sarajevu gdje je izmjereno -30 stupnjeva Celzijusa.
Razlika u mjernim postajama
Pa ipak, otkada postoje mjerenja u Zagrebu, a počeci meteorologije u glavnom gradu sežu u davnu 1853., postoji zabilježba o najhladnijem danu u Zagrebu. Tako je 15. veljače 1940. temperatura iznosila -31.4 stupnja Celzijusa u postaji Zagreb-Maksimir.
Postaje kao što su Pleso, Maksimir i Grič mjere temperaturu, ali podaci se razlikuju zbog lokacije, nadmorske visine i duljine mjerenja. Tako je najniža temperatura na postaji Zagreb Pleso iznosila -26.3 stupanj Celzijusa, a izmjerena je 17. siječnja 1963. Državni hidrometeorološki zavod objavio je i kako je za Zagreb – Podsused 16. veljače 1956. mjerio -25,5 stupnja Celzijusa.
No, ako ste pomislili koliko je to bilo hladno, zasigurno će vas slediti podatak da je najniža temperatura do sada izmjerena u Hrvatskoj iznosila -34,6 °C u Gračacu, a izmjerena je 13. siječnja 2003.
Hrvatski rekordi
Iz Državnog hidrometeorološkog zavoda napominju kako se često može naići na podatak kako je apsolutni minimum izmjeren u Gospiću, -36,0 °C, 4. veljače 1929., te u Čakovcu, -35,5 °C, dan ranije, 3. veljače 1929. No ovi podaci nisu izmjereni prema propisanim standardima Svjetske meteorološke organizacije te se stoga ne smatraju službenim rekordnim minimumima u Hrvatskoj.
Stručnjaci upozoravaju da ekstremno niske temperature predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje ljudi, osobito starijih osoba, djece i kroničnih bolesnika. Dugotrajno izlaganje hladnoći može dovesti do pothlađivanja, smrzotina te pogoršanja kardiovaskularnih i respiratornih bolesti. Građanima se savjetuje nošenje višeslojne, tople i suhe odjeće te izbjegavanje duljeg boravka na otvorenom, osobito u noćnim i jutarnjim satima.
Vozači trebaju biti svjesni povećanog rizika na cestama zbog poledice i smanjene vidljivosti te prilagoditi brzinu uvjetima. Preporučuje se redovito provjeravati stanje susjeda koji žive sami i osigurati im pomoć ako je potrebna. Kućne ljubimce i domaće životinje treba skloniti u zatvoren i topao prostor s dovoljno hrane i vode. Nadležne službe apeliraju na građane da prate službena upozorenja i vremenske prognoze te da se odgovorno ponašaju kako bi se smanjile moguće posljedice ekstremne hladnoće.
