Ovoga petka, kalendar je pokazao kako je prošlo točno 114 godina otkako je Zagreb dobio prvu električnu javnu rasvjetu.
Podsjetimo, 5.studenog 1907. električne svjetiljke palile su se jedna za drugom u 18:30, na potezu od Frankopanske ulice preko Ilice i Trga bana Jelačića sve do Praške ulice i Zrinjevca. Gradska vlast dugo je odolijevala prebacivanju s plina (koji se u Zagrebu koristio od 1863.) na struju za noćno svjetlo, a jednom prigodom su odbili čak i Nikolu Teslu. Iako su građani bili nezadovoljni plinskom rasvjetom, slabom i nepouzdanom.
Danas je Zagreb dobro osvjetljen noćni grad, kakav bi i očekivali u 21. stoljeću. Nedostatak noćne rasvjete zamjetljiv je svega na lokacijama kao što su Savski nasip, uz jezera Bundek i Jarun te Maksimirski park.
S jedne strane, ta mjesta noću mogu biti riskantnija za šetnju zbog mraka pa je preporučen oprez, ali su ujedno i najbolja mjesta za gledati zvjezdano nebo, na koje je zbog svjetlosnog zagađenja ponekad vrlo lako zaboraviti da se nalazi iznad Zagreba.
Opasno po ljude
Pored nečistog zraka i vode, svjetlosno zagađenje se mnogima možda čini kao i najmanji ekološki problem, rezerviran uglavnom za noćne životinje koje se zagube prateći noćno nebo za navigaciju.
Međutim, kako upozorava National Geographic, blještavilo umjetnog noćnog osvjetljenja nije zdravo ni za ljude.
“Umjetno svjetlo može uzrokovati kaos prirodnim tjelesnom ritmu i kod ljudi i kod životinja. Noćno svjetlo prekida spavanje i zbunjuje jednodnevni biološki ritam koji je unutarnji sat, a nadzire dnevne i noćne aktivnosti te utječe na fiziološke procese u gotovo svim žvim organizmima. Jedan od tih procesa je proizvodnja hormona melatonin, koji se ispušta u mraku, a smanjuje tijekom svjetlosti. Povećana količina svjetla po noći smanjuje proizvodnju melatonina, što uzrokuje nesanicu, slabost, glavobolje, stres, anksioznost i druge zdravstvene probleme. Nedavna istraživanja su utvrdila poveznicu između nedostatka melatonina i raka”, pojasnio je National Geographic opasnosti umjetne noćne svjetlosti.
Koliko je situacija u Zagrebu ozbiljna, pokazuje i podatak da je zagrebačko svjetlo 2018. dalo više zagađenja od velikog Hong Konga. Kako je tada pisao Večernji, Zagreb je u prosjeku ispuštao magnitudu noćne svjetlosti od 16,9. S druge strane, u Beču, koji nastanjuje oko 1,7 milijuna stanovnika, prosječna svjetlina noćnog neba iznosi između 16,3 i 19,1 magnitude.
Štedljivije, ne i manje blještavo
Satelitska slika noćne Hrvatske, objavljene u znanstvenom radu “Svjetlosno onečišćenje u Republici Hrvatskoj” iz 2010. pokazuje da je Zagreb noću najblještaviji grad u državi, ali ni ostatak Hrvatske, ne zaostaje u pogubnom osvjetljenju.
“Područja koja još posjeduju prirodnu svjetlinu noćnog neba su malena i izolirana, uglavnom smještena na otvorenom Jadranskom moru, uključujući i nekoliko područja u Lici i Gorskom kotaru”, zaključuje rad koji potpisuju autori Željko Andreić, Korado Korlević, Doroteja Andreić, Ana Bonaca, Petra Korlević i Mirna Kramar. Dodali su tada i kako očekuju da će se situacija ubuduće pogoršati, a s obzirom da su istraživanje radili 2010. nadmašivanje Hong Konga 2018. potvrdilo je njihovo predviđanje.
Fond za zaštitu okoliša obavijestio je kako 3% ukupne potrošnje energije u Hrvatskoj pada na javnu rasvjetu. Iako korisna navečer, očito treba još rada za veću učinkovitost, ali i energetsku održivost.
“Osnovne preporuke za učinkovitu javnu rasvjetu i dinamičke uštede su korištenje energetski učinkovitih izvora svjetla (napredne tehnologije – ne nužno isključivo LED), korištenje energetski učinkovitih svjetiljki (kako bi se izbjeglo svjetlosno zagađenje), projektiranje javne rasvjete u skladu s normama (primjena EU normi iz npr. EN 13201, UNI 10819) , učinkovito upravljanje javnom rasvjetom, praćenje troškova i potrošnje javne rasvjete (izrada katastra svjetiljki, odabir adekvatnog tarifnog modela) te redovito održavanje”, objasnio je Fond na svojim stranicama.
Fond je također sufinancirao i 310 projekata energetski učinkovitih sustava javne rasvjete. Te isplatio više od 123 milijuna kuna.
“Godišnje uštede ostvarene tim projektima veće su od 26 milijuna godišnje, a CO2 emisija je smanjena za više od 10 tisuća tona”, istaknuo je Fond za zaštitu okoliša.
Pa ipak, poznati hrvatski astronom, Korado Korlević (jedan od autora spomenutog znanstvenog rada iz 2010), upozorio je gostujući na podcastu Kadar35 kako svjetlosno zagađenje nije tako lako riješiti.
“Ok stavili smo LED rasvjetu koja manje troši, ali više svijetli i mi smo upravo ostali bez leptira i lastavica”, prepričao je Korlević na podcastu, situaciju u Istri.
Ipak, preporuke Fonda za zaštitu okoliša koje predlažu naprednu tehnologiju, a ne isključivo LED rasvjetu sugeriraju kako se ipak prepoznaje problem i ostavlja nadu da će i svjetlosno onečišćenje ipak biti pobijeđeno. Makar ta bitka bila ljuća, pa i dulja od one zagrebačke 1907. za micanje plinske rasvjete.
