Zagreb dobio električnu javnu rasvjetu prije točno 114 godina: Prije toga odbili čak i Nikolu Teslu!

Bruno Konjevic / CROPIX

Građanima i posjetiteljima Zagreba datum 5. studenog, možda se neće na prvu činiti pretjerano bitnim, ali u povijesti grada, on je vrlo važan jer je tog dana 1907. godine Zagreb dobio prvu električnu javnu rasvjetu.

Toga dana, podsjeća Povijest.hr električne svjetiljke palile su se jedna za drugom u 18:30, na potezu od Frankopanske ulice preko Ilice i Trga bana Jelačića sve do Praške ulice i Zrinjevca.

Tadašnji novinari pisali su kako je Zagreb dobio velegradski izgled, a oduševljeni su bili i građani, nakon što su tadašnji “gradski očevi” popustili nakon desetogodišnjeg odbijanja mijenjanja dotadašnje plinske rasvjete (pomoću koje je Zagreb svijetlio od 1863. godine).

Odbili i Nikolu Teslu

Koliko je Gradska vlast do 1907. bila nepopustljiva oko mijenjanja plinske rasvjete onom električnom, pokazuje i odbijanje prijedloga ni manje ni više doli Nikole Tesle. Slavni izumitelj i fizičar, posjetio je sjednicu gradskoga poglavarstva 1892. i tadašnjem gradonačelniku Milanu Amrušu dao više savjeta za elektrifikaciju budućeg glavnog grada Republike Hrvatske.

Između ostalog, Tesla je predlagao hidrocentralu s pogonom na vodu Plitvičkih jezera, koju bi gradska općina mogla urediti u vlastitoj režiji. Ipak Gradsko poglavarstvo je odbilo Teslin prijedlog uz obrazloženje kako su troškovi takvog pothvata preveliki. Ipak zanimljivo, Poglavarstvo je imalo i ugovor s plinarom koja je imala koncesiju na javnu plinsku rasvjetu, čime su se okretali veliki novci.

Buntovni profesor

Uz sve to, plinska rasvjeta je bila vrlo nepouzdana i slaba, što su tadašnji građani zamjerali. Iako 1907. pamtimo po uvođenju električne rasvjete po ulicama u današnjem centru Zagreba, ipak je prvi led sa jednom svjetiljkom, probio buntovni profesor Ivo Stožir. Već naveliko eksperimentirajući s električnom energijom, Stožić je 20. siječnja 1877, postavio prvu zagrebačku električnu svjetiljku na uglu Gundulićeve ulice i Ilice prigodom Sokolskog plesa u Hrvatskom glazbenom zavodu. Građani su bili oduševljeni, no ne i Vlast koja je ipak odlučila ostaviti plinsku rasvjetu.

Na izvoru Munjare

Stvari su se dakle tek promijenile 1905. godine, a za izvor električne energije, pobrinula se prva zagrebačka električna centrala, poznatija kao Munjara. Svoju opskrbu Zagreba strujom, započela je snagom od 0,8 MW. Kao i današnja termoelektrana i toplana EL-TO Zagreb, Munjara je također bila smještena na kraju Vodovodne ulice, a prateći Ured Gradske električne centrale i njegovih 22 zaposlenika, smjestio se na ugao Gundulićeve i sadašnje Masarykove ulice.

334 ulične svjetiljke te 1129 potrošača registrirano je kako se napajaju Munjarom do 1909. godine, a iduće 1910. Munjara je davala energiju i tramvaju.

Komentari