Na poljoprivrednim kulturama u Njemačkoj biljna bolest koju prenose cikade ili cvrčci ostavila je ogromnu štetu. Tamošnje su poljoprivredne vlasti upozorile na posljedice stolbur fitoplazme, bolesti koju prenose ovi insekti tako što sišu biljni sok i prenose mikroorganizme, uzročnike bolesti. “Napadaju” krumpir, ali i ciklu, celer, kupus, luk, mrkvu, pa čak i šećernu repu koja se koristi za proizvodnju šećera.
Dok u Hrvatskoj ovi cvrčci nisu primijećeni, šire se njemačkim regijama. Ipak, domaći se poljoprivrednici bore s drugim nametnikom. Kolokvijalno poznat kao smrdljivi martin, stjenica je najveći štetnik plodovitom povrću.
“Smeđa mramorirana stjenica – Halyomorpha halys i zelena stjenica Nezara viridula, posljednjih su godina vrlo opasni štetnici lijeske koje ishranom na plodovima (bodenjem i sisanjem), značajno smanjuju uporabnu vrijednost jezgre. Stjenice svojom ishranom također prenose gljivične patogene s ploda na plod ili su ubodne rane ulazna mjesta za prodor patogena u plod lijeske. U RH nemamo registriranog sredstva za ovu namjenu ali redoviti tretmani nasada ostalim registriranim insekticidnim pripravcima, smanjuju i populaciju fitofagnih stjenica”, pojašnjava Ministarstvo poljoprivrede.
‘Ne mogu izravno naštetiti’
“Zime su blaže zbog klimatskih promjena pa je i njih više i dulje žive. Insekticidi nisu pretjerano djelotvorni protiv smrdljivih martina, te im voda ne može ništa. Sišu sok ukrasnog bilja i povrća. Hrane se npr. rajčicom, piju sok, a onda ona zarasta ožiljkom”, pojasnio je za portal doktor znanosti veterinarske medicine.
“Insekti su uglavnom biljni štetnici. Tako i smrdljivi martini, ostavljaju štetu na cvijeću, listovima biljaka, pa i povrću. Tamo polažu i jaja iz kojih se razvijaju ličinke. Mlade se stjenice intenzivno hrane i tad nastaje najveća šteta na povrću”, napomenuo je.
“Naziv im je potekao od smrdljive tekućine koju ispuštaju iz žlijezde kad su uznemireni, pa ako ga zgnječite, neugodnog se mirisa nećete lako riješiti. U domove ulaze kad vani zahladi, oni traže toplije mjesto gdje bi mogli prezimiti. Tamo negdje oko Martinja, pretpostavlja se da im od tud ime. Zapravo nisu opasni za ljude, ne mogu nam naštetiti izravno, ali svojom su pojavom i rastućim brojem problem u našim domovima”, zaključio je.
Neželjeni podstanar: Zagreb pod najezdom smrdljivih martina
