Uprava za stručnu podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva izvijestila je da je obilaskom vinograda nakon završene berbe grožđa utvrđeno velik broj trsova zahvaćenih zlatnom žuticom vinove loze (Grapevine flavescence dorée). Bolest je zabilježena u 15 županija, najviše u regiji poznatoj kao “Bregovita Hrvatska”.
“Možemo govoriti o značajnijem širenju bolesti u odnosu na prethodne godine”, istaknuli su iz ministarstva, napominjući da su simptomi bolesti na zaraženim trsovima najvidljiviji u jesen. “Rubovi listova uvijeni su prema naličju, listovi bijelih sorata postaju žuti, a crvenih tamnocrveni. Mladice zaraženih trsova ne dozrijevaju i ostaju zelene tijekom zime”, objasnili su iz ministarstva.
Zlatna žutica vinove loze je ozbiljna, neizlječiva i karantenska bolest koju prenosi američki cvrčak (Scaphoideus titanus). Kukac prenosi uzročnika s bolesne na zdravu biljku. Zaraženi trs se mora ukloniti i spaliti kako bi se spriječilo širenje bolesti. O razmjerima problema u Hrvatskoj za Dnevno je govorio Josip Vrbanek, predsjednik Odbora za vinarstvo i vinogradarstvo Hrvatske poljoprivredne komore (HPK).
Zapušteni vinogradi
“Teško je u ovom trenutku precizno odrediti proširenost bolesti, jer bi svaki vinograd trebalo testirati kako bi se potvrdila zlatna žutica”, pojašnjava Vrbanek. Dodaje da vinogradari simptome prepoznaju i bez laboratorijske potvrde: “Vidi se po sušenju trsa bez ikakvog mehaničkog oštećenja, a trs se suši sam od sebe”. Problem dodatno pogoršava što mnogi vinogradari bolest ne prijavljuju. “Dosta vinogradara ne prijavljuje zlatnu žuticu jer bi nakon potvrde morali iskrčiti nasad, što većina želi izbjeći”, ističe Vrbanek.
Najveći izazov u suzbijanju bolesti predstavljaju zapušteni vinogradi. “U njima boravi američki cvrčak, koji zatim prelazi u aktivne nasade. U Bregovitoj Hrvatskoj ima ih mnogo, a država nema mehanizam kojim bi vlasnike obvezala na uklanjanje vinograda”, upozorava Vrbanek, dodajući da u Slavoniji i Dalmaciji zasad nema većih problema.
Kao rješenje predlaže ciljane potpore: “Suzbijanje bolesti moguće je ako bi postojala brza i jednostavna subvencija do 100 posto za uklanjanje vinograda. To bi motiviralo vinogradare na prijavu zaraženih nasada”. Ipak, ostaje problem zapuštenih vinograda na zemljištima nepoznatih vlasnika. “Bez kazni za uklanjanje, ti nasadi ostaju izvor zaraze. Novi vinograd može propasti za nekoliko godina zbog bolesti”. Vrbanek smatra da država može iskoristiti situaciju za sređivanje zemljišnih knjiga: “Zlatna žutica je katastrofa usporediva s poplavama, tučom ili odronima. Država bi mogla osigurati sredstva za sadnju novih vinograda i uspostaviti nadzor nad zemljištima. Kombinacijom potpora i kontrole problem bi se mogao riješiti”, zaključuje Vrbanek.
