Muzej grada Zagreba u suradnji sa zagrebačkim Geofizičkim odsjekom PMF-a organizirao je stručni skup i prigodnu izložbu “ZG 22.3.2020: Od magnitude do intenziteta”.
Potres iz 2020. nije najjači u Zagrebu u posljednjih 140 godina, nego po snazi dijeli mjesto s onim iz 1906., jedna je od poruka sa stručnog skupa o iskustvima zagrebačkog potresa u Muzeju grada Zagreba povodom obilježavanja druge obljetnice te katastrofe.
Josip Atalić s Građevinskog fakulteta, poznat u javnosti kao osoba koja je organizirala pregledavanje građevina nakon potresa, rekao je da prema iskustvu treba podizati razinu znanja o mogućnostima zaštite od potresa.
Podsjetio je i da je Hrvatska prije zagrebačkog potresa imala dvije nacionalne procjene rizika od potresa i još neke dokumente, a inženjeri su imali devet godina rada s Gradom Zagrebom.
Srećom, nije izazvao velike ljudske žrtve
Zagrebački potres, napomenuo je Atalić, srećom, nije izazvao velike ljudske žrtve, ali su financijske štete znatno veće od očekivanih. Odmah nakon potresa 150 inženjera improvizirano je krenulo na teren, s nogu primijeniti stručna inženjerska znanja, istaknuo je i dodao kako je ponosan mjerom u kojoj im je to uspjelo.
Velikim doprinosom smatra aplikaciju Centra za protupotresno inženjerstvo za prijavu oštećenja u koju je upisano 50 tisuća pregleda objekata.
Najjači potres u Zagrebu iz 1880.
Seizmolog Marijan Herak sa zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) demantirao je javno iznošene podatke da je posljednji potres najjači koji je u posljednjih 140 godina pogodio Zagreb.
Na temelju dokumenata o potresu i analize posljedica po naseljena mjesta, potvrdio je da se najjači potres dogodio 1880. i imao je magnitudu 6.1, a da su potresi iz 1906. i 2020. bili podjednake snage koja je iznosila 5.3 po Richteru.
Napomenuo je da se ovaj noviji jače osjetio jer mu je epicentar bio bliže središtu grada te dodao da je potres iz 1905. bio najslabiji od četiri navedena, snage 4.7.
Herak je naglasio korist koju za istraživače ima digitalizacija starih novina te pozvao nadležne da nastave raditi na tome, tim više što je sredstva za to moguće dobiti.
Na skupu su još govorili zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Zagreb Siniša Jembrih o vatrogasnim intervencijama neposredno nakon potresa, Marija Mustać s PMF-a o komunikaciji seizmologa s građanima na društvenim mrežama tijekom serije potresa kod Zagreba, Dragan Damjanović s Filozofskog fakulteta u Zagrebu o obnovi Zagreba nakon potresa 1880. i 2020. te drugi.
Prigodna izložba autorica Milene Bušić i Ive Vrkić prati tematsku dinamiku stručnog skupa. Cjelina “Magnituda” prikazuje stručni pogled seizmologije, a “Intenzitet” donosi odjeke zagrebačkog potresa u medijskim objavama, videozapisima, objavama na društvenim mrežama i objavljenim publikacijama.
