Prema podacima Međunarodne organizacije rada, ekstremne vrućine svake godine uzrokuju milijune ozljeda i tisuće smrti među radnicima, a s porastom temperatura rad na otvorenom postaje sve opasniji.
Sindikat graditeljstva upozorava da zakonski okvir u Hrvatskoj i većini EU zemalja ne pruža dovoljnu zaštitu, što potvrđuju i iskustva sindikata te upozorenja pučke pravobraniteljice, koja najavljuje prijedloge za izmjene propisa.
“Radnici nam se redovito javljaju s problemima vezanima uz rad na otvorenom tijekom ljetnih mjeseci. Oni su različiti, od nedostatka rashlađenih prostora, hladne vode i češćih pauza, do potpune izloženosti suncu na gradilištima bez ikakve zaštite”, kaže za Hinu glavni tajnik Sindikata graditeljstva Hrvatske Domagoj Ferdebar.
‘Pitanje je kako netko to izdrži’
Najugroženiji su radnici na priobalju i na kamenjaru, gdje nema hlada ni prikladnih prostora za odmor, a temperature u transportnim kontejnerima često dosežu i 60 °C. Sindikat već godinama apelira na poslodavce da prilagode radno vrijeme i uvjete vrućinama, češćim pauzama, radom u hladnijim satima, opskrbom vodom i rashladnim prostorijama, no reakcije su neujednačene: veće tvrtke uglavnom su bolje organizirane, dok kod manjih, osobito podizvođača, zaštita često izostaje.
Prema podacima HZJZ-a, stvarno toplinsko opterećenje može biti znatno više od izmjerene temperature, a radnici na asfaltiranju dodatno su izloženi toplini asfalta od 160 °C.
“Pitanje je kako netko uopće izdrži takve uvjete. Imamo ljude koji nose kacige, reflektirajuće prsluke, odjeću dugih rukava, pri čemu tijelo ne diše, zrak stoji, a prašina dodatno otežava disanje”, upozorava Ferdebar.
Iz Hrvatske pošte poslali važnu obavijest: Uskoro se uvodi značajna promjena
‘Hrvatska još nema takvu regulaciju’
U Hrvatskoj je ovaj problem tek počeo dobivati pažnju javnosti, ističe pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter. Rad na visokim temperaturama ugrožava zdravlje, sigurnost i život radnika, osobito onih starijih, s zdravstvenim problemima ili slabijeg socioekonomskog statusa.
Ured pravobraniteljice priprema preporuke za Ministarstvo rada kako bi se, uz suradnju poslodavaca, sindikata i stručnjaka, uspostavila jasna i provediva pravila, budući da postojeće smjernice HZJZ-a nisu obvezujuće, a neke EU zemlje već imaju zakonski regulirane uvjete rada na vrućinama.
“Španjolska, primjerice, propisuje obvezne mjere koje poslodavci moraju poduzeti kada državni meteorološki zavod izda narančasto ili crveno upozorenje. Austrija intenzivno vodi dijalog sa socijalnim partnerima da se rad prekida kad temperatura dosegne 35°C”, pojašnjava, i dodaje da u sličnom smjeru idu Italija, Njemačka i Grčka. Hrvatska još nema takvu regulaciju, sve se svodi na preporuke koje nisu obvezujuće.
‘To je pitanje ljudskih prava’
Europska agencija za okoliš i Europska konfederacija sindikata pozivaju na obveznu zaštitu radnika na otvorenom i donošenje posebne direktive o radu na vrućinama. Sindikat upozorava da su radnici često prepušteni sami sebi, bez edukacije i zakonske zaštite, iako bi ulaganje u sigurnost bilo i ekonomski isplativo.
Pučka pravobraniteljica naglašava da rad na vrućinama više nije samo tehničko pitanje, već pitanje ljudskih prava, jednakosti i javnog zdravlja, te da je hitno uvesti jasna i obvezujuća pravila kako bi se spriječile ozljede i smrtni ishodi radnika.
