U posljednjih dvije godine cijene proizvoda i usluga su rasle kako u svijetu tako i u Hrvatskoj, a nedavno su izašli podaci koji su pokazali da inflacija i dalje divlja. Tako za većinu proizvoda danas moramo ‘iskeširati’ mnogo više nego prije godinu dana. Među tim su proizvodima svakako i kruh i drugi pekarski proizvodi čije su cijene u posljednjih godinu dana drastično narasle.
Tako su se pekari našli u nezavidnoj situaciji. Naime, zbog poskupljenja žitarica i kvasca, povećali su se troškovi proizvodnje pa su bili prisiljeni dizati cijene pekarskih proizvoda.
Podaci portala Agroklub otkrivaju da su cijene pšenice proteklog ponedjeljka dosegle rekordnu razinu od 269 eura po toni za trgovinu predviđenu za rujan. Ovo predstavlja značajan rast od 55 eura po toni u zadnjih mjesec dana.
Loša situacija na tržištu
Loše vremenske prilike u Ukrajini i Rusiji, koje su značajno naštetile ovogodišnjem urodu žitarica, glavni su uzrok ovog rasta cijena. Istok Ukrajine je nedavno pogodio val hladnog zraka, nakon kojeg su uslijedile nagle vrućine. Zbog ovakvih nepovoljnih uvjeta, Udruženje izvoznika u Ukrajini (UGA) sada predviđaju manju ukupnu proizvodnju – pšenice na 19,1 milijun tona, kukuruza na 25,5 milijuna tona, te ječma na 4,6 milijuna tona. Ove su količine manje u usporedbi s prošlogodišnjim urodom.
U Rusiji su, osim vremenskih neprilika, zabilježeni i problemi s nestašicom vode na jugu zemlje, što je dodatno smanjilo procjenu uroda pšenice na 83,5 milijuna tona.
Francuska i Njemačka također ove godine imaju problema, ali je kod njih bilo previše padalina. Tako je osim pšenice, poskupio i kukuruz, čija je cijena u svibnju prešla granicu od 220 eura po toni. U Francuskoj je trenutno posijano tek 78 posto predviđene površine za uzgoj kukuruza, što je znatno manje od uobičajenog prosjeka od 96 posto zasijanih površina. Tako da se očekuje i porast cijena zbog spore sjetve kukuruza.
Tajni kupci obišli zagrebačke trgovine i mesnice: ‘Katastrofa, pokvareno, trulo, nejestivo’
Hrvatska ovisi o uvozu
Daljna stabilizacija ili pak rast cijene ovisi o daljnjem razvijanju situacije. Stručnjaci smatraju da bi trebalo doći do stagnacije cijene ukoliko se tržišni i proizvodni uvjeti poboljšaju. Međutim, ako se nastavi problem s urodom, cijene bi još mogle narasti, piše Agrarheute. Za one države koje ne mogu zadovoljiti svoje potrebe, već ovise o uvozu, ovo bi moglo predstavljati značajan problem.
“Mi smo dio europskog tržišta i kao takvi smo otvoreni za tržište prema svim europskim zemljama. Raste uvoz zbog toga što još nismo postigli taj cilj samodostatnosti, prije svega u stočarstvu koje moramo podići kroz ove mjere koje smo definirali na razini europskih fondova, ali i nacionalnih mjera. Moramo ih i ubuduće provoditi, ali također, kroz zemljišnu politiku, upravljanje resursima gdje nismo iskoristili ovaj potencijal u potpunosti”, rekao je za HRT državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva, Tugomir Majdak.
Podsjetimo, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Hrvati godišnje troše 42,4 kilograma kruha i peciva po članu kućanstva, što nas svrstava među rekordere u Europskoj uniji.
Cijena kave mogla bi biti najveća prevara: Evo koliko kafići zarade na jednoj šalici
