Više od dva desetljeća djelovanja na polju zaštite najranjivije skupine društva, djece koja su prošla kroz pakao zlostavljanja, profesorici Gordani Buljan Flander, donedavnoj ravnateljici Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba, osigurali su titulu svojevrsnog autoriteta na tom izrazito osjetljivom polju. Dijelom se to može zahvaliti njezinu predanom i ustrajnom radu, a drugim dijelom novinarima s kojima je Buljan Flander često bez zadrške razgovarala o toj neugodnoj tematici.
Jedan Severinin intervju novinarki Jeleni Jindri objavljen na portalu H-alter bio je dovoljan da se autoritet profesorice Buljan Flander dovede u pitanje. Nije to, međutim, bio bilo kakav intervju, oni naklonjeni Severini rekli bi da je ona njime dirnula u osinje gnijezdo označujući uglednu profesoricu kao dio mreže koja se splela oko njezine borbe sa srpskim milijunašem Milanom Popovićem oko skrbništva nad njihovim malodobnim sinom.
Mreža je to u kojoj Severina spominje pokojnog Milana Bandića, srpske popove, ali i doktora Gzima Redžepija, i mreža zbog koje je, prema nekim tezama, došlo do sudske odluke o zabrani pisanja portalu H-alter. Upravo je ta odluka na noge digla novinarsku svitu Lijepe Naše, kojoj su se priklonili i zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević i premijer Andrej Plenković, zazivajući pravo na slobodu medija. U jeku te hajke medijski prostor iskoristila je i Buljan Flander koja je pomalo teatralno pred objektivima podnijela ostavku spominjući Tomaševića s kojim nije uspjela stupiti u kontakt puna tri mjeseca. U tom je trenutku vjerojatno i ona sama spoznala kako to izgleda kada od miljenice medija dođeš na onu drugu stranu, na kojoj nema puno razumijevanja, piše 7Dnevno.
Ideološki porivi
No osim što je ostavka ravnateljice Poliklinike nametnula cijeli niz pitanja, ona je po običaju pokrenula svojevrsni ideološki rat. Na jednoj su strani predstavnici takozvanih konzervativnih struja koji smatraju da je Tomašević iz svojih ideoloških poriva preko H-altera srušio ravnateljicu Buljan Flander, a na drugoj strani oni koji staju u obranu H-altera, Severine i novinarke Jindre. Svaka od tih strana nudi svoju verziju priče, što je također dio protokola.
Ono zbog čega Severina s novinarkom Jindrom dovodi u pitanje rad danas već bivše ravnateljice Poliklinike jest to što je navodno političku moć stekla i crpila preko utemeljitelja te ustanove, pokojnog Milana Bandića, a Jindra pritom podsjeća na prijateljstvo između donedavnoga zagrebačkoga gradonačelnika i liječnika Gzima Redžepija koji je još od travnja pod istragom USKOK-a zbog pokušaja utjecanja na vještaka u odluci o skrbi nad maloljetnim sinom Severine i srpskog kralja bakra. S druge strane, Buljan Flander u jednom od posljednjih istupa progovara o mogućem sukobu interesa novinarke Jindre. Odbijajući otkriti detalje, Buljan Flander detektira kako je Jindra “evidentno usmjerena na Polikliniku” premda se u serijalu njezinih tekstova propituje kompletan sustav. Postoji li doista osobni animozitet između Buljan Flander i novinarke Jindre, kao što se to dalo naslutiti iz nekih medijskih napisa, teško je reći, no izgleda da se osobni animozitet između doktorice Flander i zagrebačkoga gradonačelnika teško može skriti.
Do njega je Flander prije podnošenja ostavke navodno nastojala doći tri mjeseca, i to baš otkako je počeo javni linč njezine poliklinike putem H-altera.
”Novinarki smo dostavili puno podataka, no činjenice je izvrnula i prikazala na drugačiji način”, istaknula je Buljan Flander demantirajući Jindrine, pa i Severinine teze da je osobno oformila sustav u kojem su premreženi stručnjaci iz svih polja, na koje je svojim utjecajem vršila pritiske, a posebice je demantirala napise o tome kako u Zagrebu upravo Poliklinika za zaštitu djece ima monopol. Paralelno s time, Buljan Flander otkrila je kako je uopće došlo do sudske zabrane pisanja jednom mediju.
Iznuđena ostavka
”Poliklinika je najprije slala opširne odgovore na pitanja novinarke koje je izokrenula u neistinite informacije, nakon što nam je u prvim objavama bilo očito kako je tema iskrivljeno i netočno prikazati rad Poliklinike, slali smo odgovore uredniku, a poslije i demantije. Nama nije poznato da je ikada i nakon demantija nastavljeno ovako u serijalu nizanje optužbi i neistina. Nepovjerenje prema Poliklinici je raslo te nam je onemogućen normalan rad”, objasnila je Buljan Flander, žaleći se na pritužbe roditelja koji su ih zasipali poveznicama s H-altera otkazujući suradnju s njima. ”Neki roditelji su tražili izmjene nalaza na osnovi tekstova iz H-altera, a neki naši stručnjaci su i napadani na ulici”, iznijela je Buljan Flander svoju stranu priče.
Sada kada se povukla s čela institucije koja joj je obilježila karijeru, Buljan Flander namjerava se okrenuti privatnoj praksi, a na njezino bi ravnateljsko mjesto, prema izvorima bliskim Tomaševiću, mogla doći saborska zastupnica platforme Možemo, zamjena za Radu Borić, Ivana Kekin, široj javnosti poznatija kao supruga glazbenika Mile Kekina, ali i kao dugogodišnja psihijatrica zagrebačkog KBC-a. Dođe li do takvog raspleta ove ionako neugodne priče, to bi moglo dodatno potvrditi teorije koje se razvijaju na desnom spektru, a prema kojima Tomašević, u nedostatku zakonskih mehanizama, ruši Buljan Flander kao što je Bandić rušio Boru Nogala sa Srebrnjaka. Problematiziraju konzervativni teoretičari i to što se prema nekim tezama premijer Plenković priklonio Tomaševiću i H-alteru, odnosno mediju koji dobiva velike državne dotacije. Primjera radi, medij zbog čijeg je pisanja srušena Buljan Flander samo lani od Ministarstva kulture, na čijem je čelu Plenkovićeva prijateljica Nina Obuljen-Koržinek, u sklopu projekta “Mediji i zajednice – potpora socijalnom uključivanju putem medija” dobio je je nešto manje od 900.000 kuna s Centrom za mirovne studije, čiji su nekadašnji čelnici danas glavni protagonisti platforme Možemo Sandra Benčić i Gordan Bosanac.
Strukturno nasilje
Ostavi li se po strani financiranje medija, ono što pristaše Buljan Flander zamjeraju Plenkoviću jest i izjava kojom je osudio rješenje o zabrani pisanja koje je donio sudac Andrija Krivak, a u kojem je navedeno da je odluka donesena radi osiguranja nenovčane tražbine Poliklinike i ravnateljice Buljan Flander. “To je odluka koja zabrinjava. Mi se zalažemo za slobodu medija. Želim naglasiti da je jasan politički stav Vlade Republike Hrvatske da sloboda govora, medija, mišljenja, pisanja, emitiranja ničim ne smije biti ugrožena.
Odbacujem bilo kakve insinuacije da se u Hrvatskoj guši sloboda medija. Sloboda medija da, a od jednog slučaja stvarati sliku da postoji problem slobode medija, to ne”, poručio je Plenković, dok u udruzi U ime obitelji Željke Markić podsjećaju da je H-alter prošle godine pravomoćno izgubio spor koji je protiv njih pokrenula književnica Tanja Belobrajdić zbog članka “Zločin i nagrada Tanje Belobrajdić” koji potpisuje Demian Vokši, a ujedno napominju i da je drugostupanjskim rješenjem zagrebačkog Županijskog suda nedavno ukinuta presuda Općinskog suda u Zagrebu kojom je odbijen tužbeni zahtjev udruge U ime obitelji za naknadu štete zbog povrede prava osobnosti koju je uzrokovana objavom na H-alteru, čiji je glavni urednik trenutno Toni Gabrić.
Predmet je vraćen na ponovno suđenje, a H-alteru se zamjera članak iz siječnja 2018. godine u kojem su, progovarajući o nasilju, spomenuli udrugu Željke Markić, optuživši je da je ona pokretač strukturnog nasilja u Hrvatskoj zbog prikupljanja potpisa za referendum o braku.
Zanimljivo je usput podsjetiti kako je H-alterov glavni urednik Gabrić stranački kolega gradonačelnika Tomaševića pa se i zato u konzervativnim krugovima vjeruje kako je njegov medij zapravo svojevrsno glasilo platforme Možemo preko kojega sudjeluju u političkoj eliminaciji u institucijama koje ne mogu preuzeti drugim putem. Sam za sebe na službenim stranicama platforme Možemo Gabrić navodi da je novinar i urednik portala, ali i vijećnik u MO-u “Pavao Šubić”, ujedno je i predsjednik zagrebačke Udruge za nezavisnu medijsku kulturu koja i stoji iza H-altera, tekstove je objavljivao i u Novostima, a spominje se ujedno kao aktivist Antiratne kampanje.
Majčin utjecaj
Njegov H-alter na sva je zvona hvalio novinar Drago Pilsel, a medij koji je i u Milanovićevoj vladi financiralo Ministarstvo kulture problematizirao se i 2016. godine, kada je član Povjerenstva za neprofitne medije Hajrudin Hromadžić novac dodijelio portalu s kojim surađuje, odnosno H-alteru. Budući da Tomašević ne može ravnateljicu Poliklinike smijeniti izravno, već to može učiniti isključivo Upravno vijeće, ispada da se smjenom Upravnog vijeća koje Jindra u svojim tekstovima naziva Bandićevim u konačnici ipak smijenila Buljan Flander, pri čemu su im zasigurno od koristi bili napisi izneseni na H-alteru. Kada se govori o Buljan Flander, treba napomenuti da ona u Polikliniku nije došla niotkuda. Ova 64-godišnjakinja koja odnedavno ljubi poznatog konzervativca Zlatka Milišu diplomirala je psihologiju, a zatim magistrirala kliničku psihologiju na zagrebačkom Filozofskom fakultetu.
Nakon toga je završila poslijediplomski studij integrativne psihoterapije na britanskom Sveučilištu Derby, a onda doktorirala u Zagrebu 2001. godine postajući doktorica kliničke psihologije. Iza nje je stručno usavršavanje u području prevencije i tretmana zlostavljane i zanemarivane djece u organizaciji Children’s Mental Health Alliance Foundation iz New Yorka, prošla je edukaciju geštalt i bihevioralne terapije te je ujedno redovita profesorica na Hrvatskim studijima, ali i izvanredna profesorica na osječkom Filozofskom fakultetu. Stalna je sudska vještakinja i mentorica pri zagrebačkom Županijskom sudu, ali i ekspertica Vijeća Europe za promjenu Konvencije o zaštiti djece od seksualnog iskorištavanja i zlostavljanja, dok je od 2016. godine i na čelu akademskog savjeta Visoke škole Edward Bernays.
Prošla je Buljan Flander kroz karijeru Klaićevu bolnicu u kojoj je kao psihologinja radila sa zlostavljanom djecom, osnovala je Hrabri telefon, a onda počela raditi na osnivanju Poliklinike na čijem je čelu još od osnutka, odnosno od 2002. godine. Uz impresivan popis nagrada, Buljan Flander majka je dviju odraslih djevojaka koje su također psihologinje, zlobnici će reći kako i one svoje radne pozicije duguju majčinu utjecaju, a oni koji danas nastoje osporiti njezin rad nazvat će je i ženom za sve sustave, spočitavajući joj dugogodišnje prijateljstvo s bivšom SDP-ovom ministricom Milankom Opačić.
S druge strane, Jindra je Riječanka s diplomom sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti, koja godinama radi u novinarstvu, pa je tako karijeru gradila u timu pokojnog Siniše Svilana, odnosno u njegovu Glamour Cafeu, potom je na HRT-u radila u emisijama o kulturi, kojom se bavila i u Globusu, Playboyu i Cosmopolitanu. Autorica je serijala “EPK za početnike” u sklopu Europske prijestolnice kulture u Rijeci, a njezin rad ovih je dana na društvenim mrežama pozdravila novinarka Anita Malenica iz Vijeća za elektroničke medije. “Kolegica Jelena Jindra našla se ove godine među 90 kolega koji su dobili sredstva iz našeg projekta Poticanje novinarske izvrsnosti. Projekt sam lani osmislila uz pomoć iskusnih kolega novinara i stručne službe. Prosudbeno povjerenstvo odradilo je lavovski posao izabravši radove. Lani i ove godine 172 kolega je, za svoje projekte, poduprto s dva milijuna kuna od sredstava od igara na sreću”.
