Mnogi su to izbjegavali plaćati pa stigla velika promjena: ‘Neplatiše će odrađivati dug’

Samohrani roditelji susreću se s brojnim problemima, a neki od njih su nestabilan odnos s bivšim partnerom, nedovoljna podrška od sustava u Hrvatskoj i preopterećenost tijekom balansiranja između privatnog i poslovnog života kako bi svojoj djeci mogli omogućiti sve što im je potrebno.

Također, mnogi samohrani roditelji suočavaju se s problemima financijske prirode u vidu neplaćenih alimentacija. Jedna samohrana majka u Hrvatskoj za Dnevno.hr je opisala da nakon rođenja djeteta od njegovog oca nije tražila alimentaciju. Međutim, njezin je sin nakon punoljetnosti počeo razmišljati o podnošenju tužbe protiv svog oca.

Majka objašnjava da s ocem djeteta nije bila u braku te da je on nakon rođenja njihovog sina otišao te da nije priznao dječaka. Nakon što je dječak napunio dvije godine, napravljena je DNK analiza kojom je utvrđeno da je on otac djeteta, nakon čega je i upisan u papire.

‘Nakon dvadeset godina počeo se dopisivati s ocem’

Nadalje, majka objašnjava da joj se otac djeteta godinama nije javljao te da zbog cijele situacije nije htjela sudskim putem tražiti alimentaciju koja joj je pripadala. Ipak, nakon što je njezin sin prošle godine upisao fakultet, počeo je razmišljati o tome da zatraži alimentaciju od oca.

“Nakon dvadeset godina počeo se dopisivati s ocem koji mu je obećao da će ga doći posjetiti kad bude boljeg zdravlja. Uplatio mu je 500 eura uz napomenu da se ne nalazi u dobroj financijskoj situaciji zbog čega se počeo premišljati oko tužbe”, objasnila je majka.

Nadalje, majka je pomoć potražila u Centru za socijalnu skrb te je navela da su joj iz Centra rekli da je ona alimentaciju trebala tražiti ranije preko suda. S obzirom na to, trenutno je sve u rukama njezinog punoljetnog sina koji, prema pravu na privremeno uzdržavanje, na isto ima pravo do svoje 26. godine u slučaju redovitog školovanja.

Zabrinjavajuće stanje u 220 tisuća hrvatskih obitelji: Najteže je majkama

‘Teško je reći teče li sve po planu’

Inače, produživanje prava na privremeno uzdržavanje s 18 na 26 godina mjera je koja je propisana novim Zakonom o privremenom uzdržavanju koji je na snagu stupio prije dva mjeseca.

Također, Zakonom se uredilo i pitanje neplatiša. Naime, ako roditelj ne plaća dosuđenu alimentaciju, umjesto njega to će odraditi država u punom iznosu zakonskog minimuma i punom trajanju (ranije samo tri godine) iz alimentacijskog fonda. Ako se država ne bude mogla ovrhom naplatiti od neodgovornog roditelja, neplatiša će dug odrađivati preko javnog rada.

“Teško je reći teče li sve po planu jer se zakon provodi tek dva mjeseca. Javljaju nam se korisnici koji su predali dokumente, ali i oni koji nemaju svu potrebnu dokumentaciju. Najveći izazov je koliko će vremena trebati Agenciji za osiguranje radničkih tražbina (AORT) da krene s isplatom od podnošenja zahtjeva”, poručila je direktorica Udruge LET koja se bavi unapređenjem kvalitete življenja samohranih roditelja, Iva Jovović.

‘Ostat će zakinuti za 20 godina primanja naknada’

Nadalje, Jovović je pozitivnim ocijenila predaju zahtjeva kroz sustav e-Građani. S druge strane, negativnim smatra to što neki i dalje primaju naknadu nižu od zakonskog minimuma iako su dosuđena povećanja. Sukladno dosadašnjim iskustvima, naplata ide jako teško i bude jako mala, ali ne vide što bi se moglo promijeniti da to krene brže.

“Ovaj zakon predviđa da neplatiša odradi rad za opće dobro, no pitanje je postoje li potrebni pravilnici o tome i nakon koliko neplaćenih rata se kreće s radom za opće dobro”, objašnjava Jovović te se osvrnula i na situaciju s početka teksta u kojoj punoljetni sin od oca planira tražiti alimentaciju.

Naime, Jovović je uvjerena da se radi o emocionalnoj manipulaciji oca nad sinom. Ipak, objašnjava kako sve počinje sa sudskom odlukom o privremenom uzdržavanu te da sud najčešće na ovakve uplate gleda kao na dar. “Prema zakonu, retroaktivno nije moguće dobiti ništa tako da će ostati zakinuti za 20 godina primanja naknada. Otac na sudu može tvrditi da je 500 eura uplatio za uzdržavanje djeteta, a ne kao dar, no konačna odluka je na sudu”, zaključuje Jovović.