Posljednjih dana Hrvatsku i okolne zemlje pogađaju velike količine kiše, a mnogi se pitaju kada će prestati i što nas čeka u nastavku proljeća. Meteorolog Dnevnika Nove TV Nikola Vikić-Topić objasnio je razloge obilnih oborina te dao prognozu za nadolazeće razdoblje.
Ova godina započela je iznimno kišovito, a statistike pokazuju da su količine oborina znatno iznad prosjeka. Primjerice, u Dubrovniku je od siječnja do danas palo više od 500 milimetara kiše, dok je prosjek za to razdoblje oko 300 milimetara. Zagreb je također zabilježio povećane količine padalina – gotovo 200 milimetara, u usporedbi s uobičajenih 140. Najviše oborina palo je upravo u ožujku, koji se pokazao kao posebno kišan mjesec.
Ožujak je poznat po svojim vremenskim ekstremima, što potvrđuju i meteorološki podaci. “To je najvjetrovitiji mjesec u godini s velikim temperaturnim rasponom. U kopnenim krajevima temperature mogu varirati od -20 do +30 stupnjeva, zbog čega ga često nazivamo ‘ožujak – luđak’,” istaknuo je Vikić-Topić. Dodao je kako ožujak može biti i iznimno suh i iznimno kišan. Dok smo od 2019. do 2022. imali suhe ožujke, posljednje tri godine svjedočimo izrazito kišnim razdobljima.
DHMZ objavio upozorenje za Hrvatsku: ‘Mogli bi doseći značajne stupnjeve obrane od poplava’
Rastu vodostaji, stižu mjere obrane od poplava
Velika količina kiše rezultirala je rastom vodostaja rijeka, posebice Save i Neretve, kao i njihovih pritoka – Une, Dobre, Korane, Mrežnice i Kupe. “Zbog toga će vrlo vjerojatno biti potrebne značajne mjere obrane od poplava. Građanima se preporučuje praćenje upozorenja Državnog hidrometeorološkog zavoda i nadležnih službi,” naglasio je meteorolog.
Glavni krivac za dugotrajne oborine je postojana i spora ciklona nad Sredozemljem, koja je posljednjih dana imala više centara, uključujući i područje Jadrana. Jedan od njih, poznat kao Edrik Ain, pokazao je neke sličnosti s tropskim olujama, premda je znatno slabiji. Ipak, njegova prisutnost pridonijela je intenzivnim kišnim razdobljima.
Iako se jedan kišni ožujak ne može odmah pripisati klimatskim promjenama, dugoročni trendovi pokazuju da se Sredozemlje, uključujući i Hrvatsku, zagrijava i suši brže od okolnih regija. “Zbog toga se ovo područje naziva ‘vrućom točkom’. Iako će oborine u budućnosti biti rjeđe, one će dolaziti u intenzivnim naletima, što može povećati rizik od poplava,” objasnio je Vikić-Topić.
Kada stiže smirenje vremena?
Dobra vijest je da će se vremenske prilike uskoro stabilizirati. “Još sutra možemo očekivati obilnije oborine, osobito u unutrašnjosti i blizu slovenske granice. No, od nedjelje kiše će biti manje i pojavljivat će se lokalno. Svakim danom bit će sve više sunca, iako će početak tjedna ostati vjetrovit i hladan. Pravo zatopljenje očekujemo tek od srijede,” najavio je meteorolog.
Dugoročne prognoze pokazuju da će travanj biti topliji od prosjeka, no postoji mogućnost hladnog prodora u drugom tjednu mjeseca. “Iako su ovakve prognoze još nesigurne, izgleda da nas čeka nestabilno vrijeme s povremenim promjenama temperature,” zaključio je Vikić-Topić.
Iako su oborine ovih dana donijele brojne probleme, kraj im se nazire, a proljeće bi ipak moglo pokazati svoje toplije lice.
