Predsjednička kandidatkinja stranke Možemo, Ivana Kekin, objavila je da je postignut važan korak u borbi protiv ovisnosti o kockanju. Na Europskom trgu u Zagrebu izjavila je kako je od ministra financija dobila potvrdu da će kladomati biti uklonjeni iz kafića, naglasivši da je to rezultat dugotrajnog zalaganja nje i njezina saborskog kluba.
Kekin je istaknula da je ovo velika pobjeda za djecu, mlade i sve one koji se bore s ovisnošću, kao i za tisuće građana koji su potpisali peticiju stranke Možemo.
“Jako dugo se borim protiv negativnih utjecaja kockanja, a ovo je samo početak. Nastavit ćemo se zalagati za uklanjanje kladionica iz blizine škola, uređenje pravila reklamiranja klađenja i zabranu klađenja putem društvenih mreža. Ako sam ovo uspjela kao oporbena zastupnica, zamislite što ću tek postići kao predsjednica Republike”, poručila je Kekin.
Stručnjak o pošasti koja razara Hrvate: ‘Nećemo dobiti taj rat’
Tiha pandemija
Ranije ove godine, Ministarstvo financija predstavilo je izmjene Zakona o igrama na sreću, prema kojima su planirali uvođenje čitača identifikacijskih isprava na kladomatima u ugostiteljskim objektima kako bi se spriječilo sudjelovanje maloljetnika. Međutim, oporba je tražila potpunu zabranu kladomata u kafićima, što je sada, čini se, ostvareno.
Statistike pokazuju zabrinjavajuću situaciju: čak 73 posto srednjoškolaca u Hrvatskoj probalo je klađenje, dok se njih 20 posto redovito kladi. U zemlji s više od 50.000 ovisnika o kockanju, problem posebno pogađa mlade. Prema stručnjacima, kockanje među mladima predstavlja “tihu pandemiju” koja je teško uočljiva, ali ima ozbiljne posljedice.
“Najviše kockaju mladići u sportskom klađenju, a mnogi počinju već s 15 godina. Kockanje ubrzo postaje ovisnost koja vodi do ozbiljnih financijskih problema i narušava obiteljske odnose”, rekao je psihijatar Ivan Ćelić s Klinike za psihijatriju Vrapče.
Zagrepčanin otvoreno o paklu kockanja: ‘Potrošio sam sve, zadužio ženin auto i ni tad nisam prestao’
Kockarska industrija
Hrvatska danas ima 15 puta više prodajnih mjesta za klađenje nego prije 20 godina, što nas svrstava među najgore u Europi. Uz to, industrija kockanja intenzivno ulaže u televizijske i online reklame te sponzorstva, što dodatno potiče sudjelovanje u igrama na sreću.
“Velik broj kladionica, zajedno s agresivnim oglašavanjem, stvara plodno tlo za razvoj ovisnosti. Moramo smanjiti broj prodajnih mjesta i uvesti strože regulacije oglašavanja”, smatra prof. dr. sc. Neven Ricijaš s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu.
Stručnjaci pozivaju na aktivno uključivanje građana u borbu protiv ove štetne pojave.
“Kao što smo se izborili protiv zloupotrebe alkohola, sada moramo poduzeti slične korake protiv kockanja. Potrebno je lobirati, educirati i širiti svijest o štetnosti kockanja,” naglasio je socijalni pedagog Toni Maglica.
Kekin zaključuje da će ovo biti samo jedna u nizu inicijativa za zaštitu građana, posebice mladih, od štetnih utjecaja kockarske industrije.
