Poznati kriminalist Dubravko Klarić predstavio je knjigu „Od rizične igre do dubine očaja“, povodom Međunarodnog mjeseca borbe protiv ovisnosti. Njegova stručnost govori sama sebe, po svom životnom profesionalnom opredjeljenju kriminalist s dugogodišnjim domaćim i međunarodnim policijskim iskustvom, od policijskog službenika, detektiva, inspektora, rukovoditelja Odjela za krijumčarenje i nedozvoljene trgovine, do glavnog policijskog savjetnika. Autor je više knjiga i dugogodišnji je stručni komentator, analitičar i suradnik medija na temu suzbijanja i prevencije zloporabe droga te suzbijanja kriminala.
Ovisnost o drogama je ovisnost i spada kategorije ovisnosti kao i ponašajne ovisnosti poput kocke, klađenje, itd., kaže Klarić. „Droga je kao supstancija ilegalna, postoji medicinska uporaba, no kao ilegalno sredstvo automatski stavlja čovjeka u zonu ilegalnog. Nije isključivo da čovjek može počiniti neku kažnjivu radnju pod utjecajem nekih drugih sredstava ili u svezi s nekim drugim sredstvom, klađenjem, pijenjem alkohola… Kada se promatra kroz ponudu i potražnju moramo gledati da je tu situacija drugačija kada je u pitanju stjecanje financijske dobiti ilegalnih poslova“, objašnjava Klarić.
„Volim uvijek reći da nije droga ono što ugrožava čovjeka, nego čovjek po svojoj prirodi nije dorastao drogi, kao ni mnogo čemu drugome. U odnosu na druge ponašajne ovisnosti ovdje se okreće veliki novac, naime godišnje se stotine milijardi dolara okreće od zlouporabe droga“, kaže Klarić.
Krijumčarenje, kao i zlouporaba droga ima svoj kontinuitet
Hrvatska je postala vrata za ulazak droge u Europsku uniju, jer smo sa svojim graničnim područjima na periferiji Unije, kaže Klarić. Isto tako imamo veliku potrošačku populaciju koja upija određene količine droge, tako da i to treba imati u vidu kada se rade sigurnosne prosudbe same ugroženosti zlouporaba, što je i koncipirano u novoj knjizi „Od rizične igre do dubine očaja“, kaže naš sugovornik.
„Kriminalci su inventivni, njihove inovacije koje se pojavljuju stalno su prisutne. Problematikom droga se bavim od 1978. godine s različitih pozicija, situacije koje se danas događaju događale su se i prije, ali u manjem opsegu. Ne možemo reći da što se danas događa je nešto novo, nije. Novi su ljudi koji se pojavljuju i modaliteti su drugačiji. Krijumčarenje je uvijek imalo svoj moment koji je uvijek prisutan, gdje se kreće s jedne strane krijumčarena roba, a s druge strane novac i visok profiti. Prijevozna sredstva su različita, naravno s prodorom kokaina na ilegalna europska tržišta situacija se malo pogoršala zadnjih trideset, četrdeset godina“, pojašnjava Klarić.
Situacija s heroinom je bila malo u stagnaciji prije petnaestak godina, no ona ima svoj kontinuitet, pojašnjava naš sugovornik. Isto tako i zlouporaba ima svoj kontinuitet i to, smatra Klarić, treba prihvatiti. „Oscilacija koja se vrti u odnosu na potrošačku populaciju neću reći da je zanemariva, ali u Hrvatskoj se pojavljuje pet do šest tisuća novih korisnika. Na europskoj narko sceni brojke su daleko više. To je velika potrošačka grupacija koja se vrti na europskoj, ali i na međunarodnoj sceni. S druge strane, ako promatramo ovaj kriminalistički dio i kriminalističke grupacije onda je riječ o jako velikim ulozima i velikim organiziranim skupinama koje će se baviti tim poslovima. Upravo ta zarada koja je motivacija kriminalnoj sredini neće nikada pasti u drugi plan. Uvijek će biti generator za uključivanje što više ljudi u krijumčarenje i s druge strane ilegalnu proizvodnju“, pojašnjava Klarić.
Psihijatar o problemu koji potresa Hrvatsku: ‘Jedina konstanta u životu im je laž’
Tehnološki napredak pogoduje ekspanziji zlouporabe droga
Klarić smatra da mu se čini da se neke stvari zapostavljaju, nismo svjesni da se oblik komunikacije u društvu mijenja, da se mijenjaju i interesi. Tehnološki napredak je generator određenih devijantnih ponašanja, kaže naš sugovornik.
„Kada se sve skupa promatra dobiva se malo drugačija slika, treba prihvatiti kulturološke i bihevioralne momente društva. Mi smo skloni anglotrendovima koji su prisutni u svijetu, skloni smo forsirati neke kombinacije s preventivnim aktivnostima, kao i kada su u pitanju druge negativne, rizične pojave. I drugi tipovi droga se mogu pojaviti u svijetu, ali se ne mora pojaviti na svim lokacijama. Što se tiče pristupa, ne možete isto pristupati s istim modelom prevencije i liječenja kao drugdje. Ne možete na Hrvatsku pretočiti skandinavski model ili neki američki, a mi smo tome skloni. Radili smo programe, strategije i po međunarodnoj standardizaciji smo jako uspješni, no s druge strane kada je riječ o prevenciji neke stvari nisu dobro postavljene“, pojašnjava Klarić.
Hrvatska je mala, imamo svoje različitosti, ali droga je svugdje prisutna. Naravno, kaže naš sugovornik, ne s istim intenzitetom, ali je svugdje prisutna. „Svjesni smo da nikada nećemo zaustaviti prodaju droge, dobit ćemo pojedine bitke, ali rat nećemo dobiti. Tako treba promatrati i svjetsku narko scenu, mogućnosti koje danas pruža tehnološki napredak pogoduje jako samoj ekspanziji zlouporabe droga u svakom smislu“, zaključuje Klarić.
