Uoči Svjetskog dana radija, u Smaragdnoj dvorani hotela Esplanade održan je 5. Hrvatski radijski forum na temu ‘Radio i kreativna ekonomija’, u organizaciji udruge HRF.
Potpredsjednik udruge Hrvatski radijski forum Luka Đurić naglasio je da svjedočimo vremenu prepunom izazova u kojem se na najbrutalniji mogući način testira otpornost poslovnih koncepata na velike tržišne utjecaje i promjene ponašanja krajnjih korisnika. ‘Kulturno i kreativno gospodarstvo, kojem pripada i radio, jedno je od najbrže rastućih u Europi i svijetu. No, uslijed COVID pandemije ono je prosječno izgubilo oko trećine svojih ukupnih prihoda.
“Radio ima taj komfor da ne mora trčati za ekskluzivama i prvi objaviti neku vijest, ne mora se nametati niti trčati za klikovima, on je tu prije svega kako bi svojim slušateljima uljepšao svaki dan i donio provjerene činjenice i informacije. Radio se možda sluša uhom, no radio ispunjava srce i zato mu je budućnost sigurna“, poručio je Đurić. ‘
“Rekli su da je zlatno vrijeme radija prošlo s dolaskom televizije, ali zlatno vrijeme radija traje i trajat će. Mislim čak da ne postoji medij kojem više u korist idu nove tehnologije, a to se vidjelo i u otpornosti tijekom ove pandemije, na način kako je radijski sustav reagirao”, ustvrdio je Josip Popovac, predsjednik Vijeća i ravnatelj Agencije za elektroničke medije.
‘Kreativne industrije su bile možda i najviše pogođene nakon avioindustrije, industrije putovanja. Znači, mi smo bili više pogođeni nego industrija turizma i zapravo trebamo pomoć. Ne zato da preživljavamo nego da iskoristimo one potencijale i da u budućnosti još više osnažimo kreativnu i kulturnu industriju’, poručio je predsjednik HUP-a Mihael Furjan.
Formatirani radio ima svoju ekonomsku opravdanost
Državni tajnik u Ministarstvu kulture i medija Krešimir Partl naveo je da ukupni pad kulturne i kreativne industrije od početka pandemije iznosi 11 posto. “Mi vjerujemo da ćemo posljedice toga ublažiti kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti gdje je alocirano 250 milijuna kuna za kulturne i kreativne industrije. Interes je, naravno, da povučemo što veći iznos sredstava i da ti projekti zaista imaju nekakvu funkciju otpornosti, oporavka i, ja bih rekao, konkurentnosti.’
Stručnjak za komunikacije Božo Skoko na panel raspravi o radiju i kreativnoj ekonomiji govorio je o specijalizaciji radija: “Mislim da će to biti budućnost, jer ono klasično, kada hoćete zadovoljiti sve pomalo onda izgubite publiku. Upravo digitalizacija i platforme pružaju goleme mogućnosti da ponudimo uskom profilu publike ono što želi”.
“Jedna studija Deloittova predviđa kako će do 2030. izgledati sektor kreativnih industrija i podrazumijeva da će rasti općenito 40%, a radio će najviše rasti s kreacijom podcasta“, navela je znanstvena savjetnica u Institutu za razvoj i međunarodne odnose Daniela Angelina Jelinčić, a dugogodišnja medijska djelatnica i predavačica na Sveučilištu Sjever Ivona Čulo osvrnula se na fenomen formatiranog radija.
“Ima jako veliku slušanost i on kao takav ima svoju svrhu i svoju ekonomsku opravdanost. Apsolutno nemamo ništa negativno, imamo samo novi format koji na drugačiji način prezentira sadržaj. To je po meni najveća ljepota kreativnih industrija, ima prostora i za jedno, i za drugo, i za treće”, poručila je Čulo.
