Svjetska organizacija za zaštitu prirode (WWF) upozorila je Hrvatsku da je u subotu ušla u ekološki dug, i to čak tri mjeseca prije globalnog prosjeka. To znači da od 25. travnja Lijepa naša troši više no što priroda može dati.
Hrvatska godišnja potrošnja prirodnih resursa premašila je ono što se može obnoviti u jednoj godini. Od danas do kraja godine stanovnici Hrvatske živjet će “na ekološki kredit”, iscrpljujući prirodni kapital o kojem ovise naša sigurnost hrane, gospodarstvo i kvaliteta života, priopćili su iz WWF Adrije.
Pojasnili su pritom kako do toga dolazi zato što se u atmosferu emitira više ugljičnog dioksida nego što ga naši oceani i šume mogu apsorbirati, iscrpljujemo riblje stokove te siječemo šume brže nego što se mogu obnoviti. Ističu da upravo to WWF, svjetska organizacija za zaštitu prirode, nastoji spriječiti kroz projekte očuvanja rijeka, šuma i mora, kao i poticanjem potrošača na odabir održivih proizvoda iz ribarstva.
‘Trošimo znatno više’
Iako Global Footprint Network još nije objavio točan datum globalnog Dana ekološkog duga, u WWF-u očekuju da će ove godine pasti krajem srpnja, gotovo tri mjeseca kasnije. Ističu kako ta razlika “jasno pokazuje da u Hrvatskoj trošimo znatno više nego što nam priroda dugoročno može pružiti”.
WWF-Adria upozorava da rješenja zahtijevaju odlučnu političku akciju, ali ona ne može zamijeniti osobnu odgovornost svakoga od nas. Pomicanje Dana ekološkog duga počinje svakodnevnim odlukama, naprimjer smanjenjem konzumacije mesa i bacanja hrane, odabirom javnog prijevoza, hodanja ili bicikla umjesto automobila, štednjom energije i vode, kupnjom manje, ali kvalitetnije i dugotrajnije robe te aktivnim uključivanjem u zaštitu prirode u vlastitoj zajednici.
Za razliku od Hrvatske, koja je u subotu ušla u ekološki dug, Crna Gora u njega je ušla već u ponedjeljak, dok će Bosna i Hercegovina zakoračiti odmah iza Hrvatske, u nedjelju. Srbija u ekološki dug ulazi 11. svibnja. “Živjeti unutar granica planeta nije odricanje, već ulaganje u zdravlje ljudi, otpornost društva i budućnost generacija koje dolaze. Pitanje više nije tko mora djelovati, nego što ja mogu učiniti – danas”, zaključili su iz WWF-a.
