Rast cijena hrane, osnovnih životnih namirnica i energenata problem je s kojim se dobar dio hrvatskih građana susreće već dugo. I kako vrijeme odmiče, sve je jasnije da se borba s inflacijom pretvara u borbu s vjetrenjačama. Jasno je isto tako dobrom dijelu građana da je uvođenje eura sa sobom donijelo val poskupljenja koji je ionako siromašan narod gurnuo na rub egzistencije.
Kao da sve to nije dovoljno, Vlada je donijela odluku da neće produljiti uredbu o ograničenju cijena goriva. Naizgled beznačajan podatak sa sobom nosi dalekosežne posljedice jer iz toga proizlazi da će tvrtke i kompanije nakon tri godine moći slobodno formirati cijene u skladu s tržištem koje je, prema onome što je rekla Vlada, stabilno. Tržište možda jest stabilno, ali su građani sasvim opravdano u strahu od novih poskupljenja i još jedne neizvjesne jeseni.
Da razloga za paniku ne bi trebalo biti, naslućuje se iz priopćenja koje je u povodu ove odluke poslalo Ministarstvo gospodarstva.
Možda bi trebali navratiti do benzinske: Vladinu novu o gorivu odluku svi će osjetiti
Pad cijena
“Vlada će uz nadležno Ministarstvo gospodarstva nastaviti s praćenjem kretanja cijena nafte i naftnih derivata na veleprodajnom tržištu i nadzora kretanja cijena naftnih derivata na maloprodajnim mjestima”, poručio je resorni ministar Ante Šušnjar, dodajući da neće dopustiti da dođe do neopravdanog, prekomjernog porasta cijena koji bi osjetno utjecao na životni standard građana ili na poslovanje hrvatskih poduzeća. U tom bi slučaju Vlada bila spremna ponovno intervenirati, rekao je ministar koji, dakle, ostavlja mogućnost da vladajući opet uskoče kada, i ako, zatreba. Iz toga se može zaključiti da ova odluka nije dugoročna. Zaključak je dijela stručnjaka da je ova Vladina odluka usko povezana s lošom turističkom sezonom, što bi moglo stvoriti dodatne probleme državnom proračunu, ali Šušnjar to opovrgava te navodi da bi cijene pojedinih derivata mogle čak i pasti, a donesenu odluku pripisuje isključivo stanju na tržištu i provedenim analizama.
Unatoč tomu što jedan od ponajboljih ministara u Plenkovićevoj vladi nudi relativno korektne argumente za potez na koji su se vladajući odlučili, dio građana, pa i stručnjaka, prema političarima je opravdano nepovjerljiv pa se pita kakva je uistinu turistička sezona i jesu li istinite glasine o osjetno manjem broju gostiju.
Oni koji nisu previše oslonjeni na sezonu objašnjavaju kako je ovoj mjeri jednom morao doći kraj jer država ne može stalno pomagati. Kada se ta činjenica uzme u obzir, pojavi se i vrlo objektivan strah od ukidanja svih subvencija koje uključuju i grijanje, električnu energiju i drugo. Osim toga, jedan je dio ekonomskih stručnjaka već iskazao strah od novog lanca poskupljenja, a onda i od rasta PDV-a na 27 posto.
Novo stezanje
Koliko su ti scenariji izgledni i strahovi opravdani teško je reći, međutim, i dio ekonomista s kojima smo razgovarali kaže kako je rast cijena goriva uvijek povezan s rastom svih cijena, od osnovnih namirnica poput kruha do režija, nakon čega slijedi i stagnacija plaća, a onda i neki novi porezi. Sve u svemu, jesen bi nam mogla donijeti novo stezanje remena, na kojem je rupa sve manje. Osim što već plaćamo najskuplju hranu u Europi, obistine li se crne slutnje, s prvim danima jeseni mogli bismo plaćati i najskuplje gorivo u Europi, a ne treba zaboraviti da već imamo i najskuplje cestarine.
Moguće je da će Vlada isprva pritisnuti INA-u da jedno vrijeme ne diže cijene, barem ne previše, a onda, kako nam objašnjava jedan od upućenih sugovornika, slijedi “pras” bez upozorenja, “šakom u glavu”. Kada se govori o dizanju cijena, treba imati na umu da ono Vladi odgovara jer to znači rast prihoda i od trošarina i od PDV-a. Hrvatska je prezadužena zemlja, a takav oblik poslovanja jedini je način da se financira prenakrcan javni sektor. Na to se obični građani možda ne bi ni osvrnuli da sa sobom ne nosi rast cijena u trgovinama.
Poznato je da je premijer Plenković prije početka turističke sezone apelirao na ugostitelje i iznajmljivače da ne podižu cijene, međutim, ni to nije bilo sasvim iskreno jer vladajućima podizanje cijena na neki način i odgovara jer i proračun od toga ima veće koristi. Ono na što je upozorio i naftni stručnjak Davor Štern, govoreći o odluci o cijenama goriva, jest moguće stvaranje kartela. U prijevodu, postoji mogućnost da se distributeri, posebice oni vodeći, među sobom dogovore o minimalnoj cijeni goriva, a jednako je tako moguće da cijene goriva idu i do dva eura po litri. Međutim, moguće je i da će Vlada rast cijena pustiti do listopada, što znači da bi tijekom turističke sezone litra goriva uistinu mogla stajati oko dva eura.
Hrvatica s niskom plaćom poželjela uštedjeti: ‘Probaj tako dva, tri mjeseca pa ćeš vidit’
Zabrinjavajući jaz
Nakon toga će vladajući “uskočiti” i zamrznuti cijenu na oko 1,70, ali malo tko vjeruje da bi cijena mogla biti niža i ako se Vlada opet uključi. Dok se neki od tih scenarija vezanih uz cijenu goriva tek trebaju odigrati, inflacija se već odavno igra pa je ona mjerena potrošačkim cijenama u Hrvatskoj u svibnju ove godine ubrzala na 3,5 posto s travanjskih 3,2 posto, otkrili su nedavni podaci Državnog zavoda za statistiku.
Podaci Eurostata otkrivaju pak da je, u usporedbi s ostalim članicama eurozone, Hrvatska i dalje pri vrhu kada je riječ o rastu cijena. Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, prema procjeni Državnog zavoda za statistiku, u svibnju su u odnosu na lanjski u prosjeku bile veće za 3,5 posto, dok su u odnosu na travanj ove godine u prosjeku veće za 0,4 posto. Treba imati u vidu da se ti podaci odnose na period prije početka turističke sezone za koju je karakterističan rast cijena. Promatrano prema glavnim komponentama indeksa, procijenjena međugodišnja stopa inflacije u svibnju za usluge iznosi 6,2 posto, za hranu, piće i duhan 5,1 posto, a za energiju 1,7 posto. Tu je još i 0,1 posto za industrijske neprehrambene proizvode bez energije.
U svakom slučaju, Hrvatska ostaje u skupini zemalja eurozone s najvišom inflacijom. Veću stopu od hrvatske, od 4,6 posto, ima samo Estonija, dok istu stopu kao Hrvatska ima Slovačka. Nije tajna da ekonomski stručnjaci već neko vrijeme ukazuju na zabrinjavajući jaz između prihoda i rashoda državnog proračuna, koji teško može proći bez posljedica. Prihodi su naime porasli za manje od jedan posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok su rashodi rasli za 11,5 posto, pri čemu se posebno izdvaja ogroman i nagli rast troškova za zaposlene u državnom sektoru, koji su veći za 15,5 posto u odnosu na prošlu godinu.
Rebalans proračuna
Zabrinjava i deficit državnog proračuna koji je s lanjskih 500 milijuna eura narastao na gotovo 1,9 milijardi eura, što je samo po sebi problematično. Uzme li se u obzir i pad prihoda od 40 posto iz europskih fondova, u zemlji u kojoj se brojni projekti financiraju baš iz tih izvora, nije teško zaključiti da Hrvatska ima ozbiljan problem s povlačenjem europskih sredstava.
Dok broj zaposlenih u javnom sektoru raste, a paralelno s time i plaće, sve je očitiji izostanak strateške kontrole rashoda. Upućeni u tematiku objašnjavaju da, ako se trend rashoda nastavi, postoji mogućnost da deficit preraste u politički teret za cijelu Plenkovićevu vladu jer sve upućuje na to da će država do kraja godine u rebalansu proračuna biti prisiljena rezati potrošnju ili povećati deficit i opet se zadužiti.
Što će država učiniti najesen zasad se javno ne govori, ali su zato javno iz INA-e progovorili o Vladinoj odluci o regulaciji cijena goriva, koju su dočekali raširenih ruku i s odobravanjem. O eventualnim poskupljenjima nisu se oglašavali, a takvih poruka nije bilo ni iz Petrola, u kojem su također pozdravili posljednju odluku vladajućih. Što na ovu odluku vladajućih kažu građani, na koje se ona izravno odnosi, možda više nije ni bitno jer su pred Plenkovićem još najmanje tri godine mira s obzirom na to da je vrlo uspješno odradio izbore, zbog čega sasvim opravdano može govoriti da hrvatski građani žive i više nego dobro.
