Prva obljetnica rata u Ukrajini obilježava se 24. veljače. Broj žrtava rata raste praktički iz dana u dan, a mnogi su Ukrajinci spas potražili u drugim zemljama, bježeći iz ralja nemilosrdnog rata. Neki su odabrali Hrvatsku kao zemlju koja će im biti drugi dom, a hrvatskom se Crvenom križu za pomoć dosad obratilo čak 15.196 osoba iz te zemlje.
U nevjerici je svijet slušao riječi ruskog predsjednika Vladimira Putina koji je 24. veljače 2021. godine oko 5 sati po istočnoeuropskom vremenu najavio da počinje ”specijalna vojna operacija” na istoku Ukrajine. Samo nekoliko sati kasnije Ukrajinom su počeli odjekivati zvukovi sirena, bombardiranja i pucnjevi koji do danas nisu utihnuli.
Bombe, destrukcija, tuga…
Godina dana ratnog pakla, bombardiranja, pucnjeva, stradavanja vojnika i civila na obje strane, obojala je ukrajinski teritorij krvlju. Među najpotresnijim trenucima bila je opsada Mariupolja. Trajala je od 24. veljače sve do 20. svibnja.
Bombardirane su bolnice u kojoj su bile rodilje i djeca, kazališta ispod čijih su ruševina ljudi danima bili zarobljeni, a konstantni pokušaji uspostavljanja humanitarnih koridora često su bila sabotirani kršenjem prekida vatre.
Ukrajinski borci iz Pukovnije Azov bili su opkoljeni u velikoj tvornici čelika Azovstal, sve dok se naposljetku nisu predali i završili u zarobljeništvu.
Stravično je bilo gledati i zauzimanje nuklearne elektrane Zaporožje koju su Rusi pri zauzimanju granatirali, kao i pratiti sva druga granatiranja ovog postrojenja.
Sve nade o pregovorima potonule
Stradavala su i druga postrojenja, poput kemijske tvornice Azot u Severodonjecku koju su Rusi zauzeli, a sve je završilo ispuštanjem amonijaka koji je iznimno štetan za zdravlje.
Na početku rata mnogi su imali nade da će se ubrzo pregovorima postići primirje, ali nakon popriličnih uspjeha krajem ožujka u Istanbulu, pregovori su propali nakon otkrivanja zločina u Buči. Dok je Ukrajina bjesnila zbog masakriranja civila u Buči i Irpinu, Rusija je tvrdila da nije počinila nikakve zločine.
Uz razmjene zarobljenika, pozitivno je bilo i dogovaranje oko koridora za izvoz žitarica.
Koliko je ljudi do sada poginulo u ratu u Ukrajini, ne može se reći sa sigurnošću, ali brojke UN-ova Ureda za ljudska prava zasad broje između 7000 i 8000 civila i skoro 13.300 ozlijeđenih.
Uznemirujuće snimke i fotografije iz Ukrajine godinu dana potresaju svijet, a neke od njih zauvijek su se urezale u svjetsku povijest. Među njima je i jedna sa samog početka rata, fotografija nastala početkom ožujka nakon bombardiranja bolnice u Mariupolju.
Na njoj usred ruševina spasilaci na nosilima nose trudnicu. Ona je ubrzo nakon bombardiranja rodila mrtvu bebu, a samo 30 minuta kasnije i sama je preminula. Ova njezina fotografija obišla je svijet i ubrzo postala jedna od najtužnijih i najpotresnijih koje su stigle iz Ukrajine.
Rijeka izbjeglica slila se u okolne zemlje
Kako su uoči godišnjice u priopćenju otkrili iz Crvenog križa, potrebitima je podijeljena materijalna humanitarna pomoć koja je uključivala prehranu, higijenske potrepštine, odjeću, ali i psihosocijalnu podršku.
Rat je počeo 24. veljače 2021. godine, a prve izbjeglice u Hrvatsku su stigle dva dana kasnije. Psihosocijalna podrška se davala individualno i grupno, čak 24.388 puta u godinu dana, a iznos pomoći pružene Ukrajincima koji su bježali od ratnih užasa iznosi 987.210 eura. U velikim naporima pomoći sudjelovalo je všie od 500 volontera i 400 djelatnika Crvenog križa.
Na rubu Zagreba stotinu ukrajinskih duša čeka sretniju sudbinu: ‘Suosjećamo s patnjom ovih ljudi’
Pomagalo im se i oko pronalaženja posla i sređivanja dokumentacije.
Jedan od aspekata pomaganja Ukrajincima koji su stigli u Hrvatsku, bilo je i ostvarivanje kontakta s članovima obitelji koji su ostali u Ukrajini.
Osim zbrinjavanja Ukrajinaca koji su stigli u Hrvatsku, Crveni križ je također pomagao i u ostvarivanju kontakta s članovima obitelji koji su i dalje bili u Ukrajini.
“U prvim mjesecima za raseljene osobe iz Ukrajine osigurana je i 2.891 telefonska kartica, kao i 160 mobitela. Uz to, Služba traženja zaprimila je i 11 zahtjeva za traženje od čega je njih 8 riješeno, a tri su još uvijek u postupku”, pobrojao je HCK u priopćenju koje su objavili u četvrtak.
Čak 105 društava, ističe Crveni križ, i dalje redovito pruža pomoć raseljenim osobama.
Pomoć se nastavlja
Hrvatska se pridružila pomoći Ukrajini, slanjem vojne i humanitarne pomoći, ali ne i obučavanjem ukrajinskih vojnika.
Uz pomaganje izbjeglicama koje su stigle u Hrvatsku, HCK je pomagao i slanjem donacijama i humanitarne pomoći u druge zemlje.
“Materijalnu humanitarnu pomoć u vrijednosti 165.268 eura HCK je poslao u Poljsku i Ukrajinu, dok je još 20.000 eura novčanih donacija uplaćeno Međunarodnoj federaciji Crvenoga križa i Crvenoga polumjeseca, kao i Međunarodnom odboru Crvenoga križa”.
U Zagrebu se također iskazivala podrška.
Već prve večeri rata, fontane ispred HNK zasvijetlile su u ukrajinskim bojama.
Brojni su Zagrepčani otvorili svoje domove kako bi pomogli izbjeglicama, na Jelačiću su se održavali i skupovi podrške, a dok je rat i dalje vrlo aktivan, Crveni križ planira još pomaganja Ukrajincima u Hrvatskoj, kroz projekt “CRO Country Plan”.
Ukupne vrijednosti od vrtoglavih 3 021 250 švicarskih franaka, projekt će pružiti podršku najranjivijim skupinama raseljenih osoba iz Ukrajine.
Uz Crveni križ (međunarodnu federaciju), projekt financira i Crveni polumjesec.
