Dvije su godine od uvođenja novog modela sakupljanja otpada u Zagrebu no situacija nije još bajna. Dok se gradonačelnik Tomislav Tomašević hvali s postignućima, građani su nezadovoljni zbog pretrpanih kontejnera, žale se da odvoz otpada nije dovoljno čest.
Zagrepčani i dalje šalju fotografije pretrpanih kontejnera za papir ili plastiku s velikim hrpama vrećica ili kartona pokraj kontejnera. Nerijetki su prizori razbacanog otpada raznih vrsta pokraj kontejnera ili pak smeća po ulicama, ali to više ide na račun kulture ljudi nego sustava odvoza otpada.
U potrazi za rješenjem pitanja zagrebačkog otpada predsjednik gradske skupštine Grada Zagreba Joško Klisović poveo je 30. listopada gradske zastupnike u posjet jednom od najčišćih gradova na svijetu, Beču, kako bi obišli njihovu spalionicu otpada i energanu Spittelau.
Tijekom vožnje gradom i šetnjom ulicama vrlo je jasno uočljiva razlika između Beča i Zagreba. Kanti za otpad gotovo da i nema po ulicama, kao ni razbacanog otpada. Svako toliko grupa od nekoliko kontejnera za razvrstavanje otpada kraj kojih je sve čisto, nema pretrpanih kontejnera, nema stakla, plastike, papira pokraj kontejnera. Nema na tim mjestima razbacane stare odjeće i obuće, stolica ili kojekakvog drugog glomaznog otpada. Na svakih nekoliko desetaka metara je javna kanta za otpad.
Nema čak ni puno vidljivih opušaka po ulici u samom centru grada. Zaista sve izgleda jako čisto. Naravno, vrlo je izgledno da bismo, kad bi se potrudili, našli i mjesta koja nisu baš savršena. Na poneko smo i naletjeli i fotografirali no generalni je dojam da je grad zaista čist.
Bečani ponosni na čistoću svog grada
Bečani su baš ponosni na čistoću njihovog grada, a među takvima je i 25-godišnji student političkih znanosti Simon koji nam je iz svog opisao kako dobro funkcionira sustav gospodarenja otpadom u njihovom gradu.
“Kontejneri su strateški postavljeni po gradu. Beč je vrlo čist grad. Nema puno otpada koji je razbacan posvuda. Naravno to ovisi od četvrti do četvrti. Ovdje u centru uglavnom nema otpada po ulici. Vrlo su pažljivi u čišćenju i vrlo je čisto. Nije kao u Rimu gdje je otpad posvuda. Kante se često prazne. Nikad nisam vidio nagomilano smeće negdje”, rekao je Simon pa pojasnio detalje.
“Ako živite u stanu unutar zgrade obično ima mjesto gdje se drži kanta za otpad. Te kante se redovno prazne, otprilike dva puta tjedno. Imamo i kante za biootpad koje se prazne jednom tjedno, papir također jednom tjedno samo na drugi dan. Sve ima svoj raspored i sve funkcionira savršeno. Ja sam vrlo zadovoljan.”
Cijena odvoza je tolika da Simon ni ne zna koliko plaća odvoz otpada.
“Mislim da postoji neki mali iznos koji se plaća da bi sustav funkcionirao jer zaista sve radi jako dobro. Da budem iskren ni ne znam plaćam li to kroz stanarinu svaki mjesec. Cijena nije tolika da bi ju zamijetio.”
Marion radi u javnoj službi u gradu i ona, primjerice, ima ispred svoje zgrade kontejnere za razvrstavanje, a unutar zgrade kontejner za miješani otpad.
“Zadovoljni smo kako funkcionira sustav gospodarenja otpadom u gradu. Ne plaćamo puno. Zgrada plaća račun za odvoz otpada, a mi plaćamo svaki mjesec račun za održavanje zgrade.”
Jedan od najčišćih gradova na svijetu
U Beču se već 40-ak godina odvojeno skuplja staklo, papir, plastika i druge vrste otpada. Poduzeće za odvoz otpada broji 48 godina postojanja. Djecu se od malena već generacijama educira i pravilnom odnosu prema otpadu i recikliranju. Drakonskim kaznama i edukacijom uspjeli su drastično smanjiti ilegalno odlaganje glomaznog otpada kraj kontejnera za razvrstavanja što su primjerice česti prizori diljem Zagreba.
Ovaj grad, naime, ima više od tri tisuće automata s besplatnim vrećicama za pseći izmet, oko 30 tisuća javnih kanti za smeće, od toga više od 20 tisuća s cijevima za opuške, više od dvije tisuće samostojećih cijevi za opuške, više od 450 tisuća spremnika za preostali i reciklažni otpad, više od četiri tisuće lokacija sa spremnicima za odvojeno sakupljanje otpada te više od deset gradskih deponija.
“Iza toga stoji težak posao. Imamo jako puno javnih kanti za smeće po gradu i moraju se redovito prazniti da bi grad bio čist. Non stop se zapravo prazne kante tijekom dana”, otkrio je tajnu čistoće Beča predsjednik Skupštine Grada Thomas Reindl te pojasnio kako tako dobro funkcionira sustav odvoza otpada iz kućanstava.
“Kad se radi o kućanstvima sustav funkcionira ovako: Ako imate kantu pred kućom koja ima kapacitet volumena 120 litara i ako se smeće kod vas odvozi jednom tjedno znači 52 puta godišnje plaćate oko 130 eura na godinu. Što je veća kanta ili što se češće smeće odvozi tim je veća cijena. Ako pak imate malo smeća pa se ono odvozi svaka dva tjedna onda ne plaćate 130 eura nego manje. Na primjer pola.”
Ovakvu spalionicu smeća žele sagraditi u Zagrebu: Evo koliko zagađuje okoliš
Zagrebu nedostaje djelatnika za novi sustav
Povodom ove teme razgovarali smo s jednim visokopozicioniranim čovjekom iz zagrebačke Čistoće koji nije želio da otkrijemo njegovo ime i pitali ga jednostavno pitanje, što mu nedostaje da se popravi situacija s otpadom u Zagrebu.
“Gledajte, idemo u tom smjeru. Mislim da će situacija biti sve bolja i bolja, ali najviše nam nedostaje djelatnika. Mehanizacije imamo, ali nemamo dosta ljudi. Dobili smo u posljednje vrijeme dopuštenje za zapošljavanje, ali morate znati da ljudi idu u mirovinu, razbolijevaju se, odlaze na neke druge bolje plaćene poslove.
Prije je bilo puno više ljudi na raspolaganju na tržištu rada, uvijek je bilo onih koji su bili zadovoljni NKV poslom u Čistoći, danas više nije tako. Puno ljudi nam dođe pa vrlo brzo odu i kažu da su našli bolji posao, protiv toga ne možemo ništa”, rekao je pa nastavio kako je novi sustav i logistički puno zahtjevniji od onog starog kad se nije razvrstavao otpad.
“Prije smo to sve mogli puno brže odraditi. Imao si jednu kantu, jedan odvoz i sve je išlo na jedno mjesto, na Jakuševac. Sad se plastika mora voziti oporabitelju na jedno mjesto, staklo pak drugom na drugo, papir na treće. Udaljenosti su veće, treba više radnih sati da se posao i odvozi obave i treba to sve logistički uskladiti, a nema dovoljno ljudi.
Sindikati sad traže i više slobodnih subota, to je dodatna komplikacija, to će zahtijevati onda još više ljudi. Kažem, sustav s razvrstavanjem je puno kompliciraniji, ali vjerujem da će se sve to uskladiti s vremenom i da će sve biti u redu.”
“Trebat će nam mnogo godina da dostignemo Beč”
U čistoću Beča uvjerili su se i gradski zastupnici koji su bili u posjetu, a čuli su i sve o njihovom sustavu gospodarenja otpadom.
“Ja bi volio da Zagreb može biti Beč, ali u gospodarenju otpadom mi kasnimo za Bečom 40 do 50 godina. Beč je prije 50 godina počeo razdvajati otpad što smo mi počeli tek s novom koalicijskom vlašću u Zagrebu. Taj razmak u vremenu teško je nadoknaditi, ali mi ćemo učiniti sve da toga dođe.
Ako pogledate Zagreb danas i Zagreb prije tri godine čišći je grad nego što je bio prije. Nabavio je Grad, koliko sam čuo, i novu flotu kamiona za odvoz otpada prema tome grad će svakim danom biti sve čišći”, rekao je predsjednik skupštine Joško Klisović.
Sličnog je razmišljanja i Marina Ivandić, predsjednica kluba zastupnika Možemo u gradskoj skupštini.
“Razdvajanje otpada u Beču je organizirano 1977 godine. To je duga tradicija koja se uči. Sigurno će nam trebati mnogo godina da dostignemo Beč. To je realnost. Treba podsjetiti da smo kao grad napravili veliki iskorak, otkako je novi model stupio na snagu imamo povećanje odvojeno prikupljenog otpada za 50 posto”, naglasila je Ivandić.
Vlasnik zagrebačkog pogrebnog poduzeća šokirao priznanjem: ‘Evo što radimo s pepelom pokojnika’
Značajan napredak
Nakon dvije godine novog sustava Gradonačelnik Tomašević je istaknuo da je u dva glavna cilja – a to su povećanje odvajanja otpada i uklanjanje što većeg broja spremnika s javnih površina, u protekle dvije godine postignut značajan napredak.
Rezultat uvođenja novog modela je što je u 2023. u Zagrebu bio najveći rast odvajanja otpada od svih gradova u Hrvatskoj koji su veći od 15.000 stanovnika, za 50 posto se povećalo odvajanje otpada u 2023. u odnosu na 2022.
Za nepropisno odlaganje otpada od 1. listopada 2022. do 24. rujna ove godine ukupno je izrečeno 16.606 kazni, u vrijednosti od 1,3 milijuna eura.
U proteklih godinu dana u centru grada ugrađena su 143 podzemna spremnika na 39 lokacija, a sada rade na dopunjavanju mreže, s 11 lokacija. Proširit će se i obuhvat podzemnih spremnika.
Do kraja 2027. na 751 lokaciji u cijelom Zagrebu bit će postavljeno 2253 polupodzemna spremnika, a uložit će se preko 10 milijuna eura. Građani će i dalje na svojoj parceli ili ako je to nemoguće, onda u boksevima, imati spremnike za miješani otpad i biootpad.
