Gradsko kazalište Žar ptica, spremno je za novu kazališnu sezonu, 2023./24. u koju uranja u bajkovitom stilu uz predstavu “Šuma Striborova”, prema istoimenoj priči Ivane Brlić Mažuranić iz njezine čuvene knjige, “Priče iz davnine.
Odlazak u kino i kazalište Zagrepčanima postaje sve veći luksuz: ‘Planiraš i skupljaš mjesecima’
Ovaj odabir koji su pripremili redateljica Lea Anastazija Fleger, uz autoricu dramatizacije Ivanu Vuković, premijeru će imati ovog petka, 29. rujna u 19 sati.
Same “Priče iz davnine”, navode iz kazališta, poseban su trenutak u čitalačkom životu svakog djeteta zbog zarona u svijet fantastičnog i mističnog, šumskog i planinskog, uzbudljivog i strašnog. To, ističu iz kazališta, dovodi čitatelja u kontakt s nizom stvarnih i fantastičnih ljudskih i životinjskih likova, dobrih i naopakih i onih koji se tek trebaju odlučiti kome žele pripadati.
“Kao što ne ostavlja likove u crno bijeloj podjeli u maniri bajke, tako Ivana Brlić Mažuranić izbjegava očito iznošenje pouka, već pouku inkorporira u iskustva protagonista kao i u narodnu mudrost, koju mogu posjedovati baš svi, ne samo likovi staraca. Bogatstvo slika i zanimljivost likova inspiriranih slavenskom mitologijom, gradi specifičnim jezikom i stilom, arhaičnim i za svoje doba. Današnjem čitatelju, slušatelju ili gledatelju, taj jezik još je začudniji, čineći priče iz davnine još fantastičnijima”, objašnjava Vuković književno djelo po kojem je radila dramatizaciju.
Potom je istaknula kako je u kazališnoj adaptaciji Žar ptice sačuvana posebnost jezika svih likova, ali je doza suvremenosti dodana u jezik Domaćih koji su postali pokretači cijele radnje.
“Naime, želja Domaćih da malo izvire iz šume Striborove vodi ih na put prateći Momka i Guju sve do bakine kuće, gdje odlučuju i ostati dok ne nađu načina da Baki pomognu.
Čaroliju šume i magičnost luckastih Domaćih djelomično smo prevele u njihovu dobru volju
i pokazale trud koji ulažu u nastanak dobrog djela”, istaknula je Vuković malo drukčiji pristup svima dobro znanoj bajci.
Važnost predstave: Pozitivni i afirmativni prikaz
Uloge u ovoj predstavi tumače Marko Hergešić (kao Malik Tintilinić), Amanda Prenkaj, Filip Lugarić i Laura Čerina (kao Domaći), Ana Marija Vrdoljak (majka), Vesna Ravenščak (djevojka guja), Berislav Tomičić (Stribor) i Jakov Zovko (mladić).
Bogat program Etnografskog muzeja u Zagrebu: Uskoro izložba o tradiciji ukrajinskog veza
Uz premijeru ovog petka, obožavatelji ove kultne priče predstavu mogu uhvatiti i u pretpremijernom terminu, u srijedu, 27. rujna u 10 sati te u četvrtak, 28. rujna u 10 i 18 sati.
“Važnost Šume Striborove danas je i u pozitivnom i afirmativnom prikazu lika starice koja predstavlja dobre društvene vrijednosti poput života u zajednici i bezuvjetne majčinske
ljubavi. Naspram nje je postavljena Guja koja simbolizira sebičnost, egocentričnost i, ono prepoznatljivo nama danas, namjeru da izolira Baku iz kuće, odnosno iz zajednice jer za
Guju od Bake nema koristi. Ivana Brlić Mažuranić postavljajući Momka u središta tog sukoba, kao lika koji ne zna za koju stranu bi se opredijelio, priča univerzalnu i aktualnu
priču o važnosti ljubavi bez koristi, ne samo kao majčinsku ljubav prema sinu, već i generacijski odnos mlađih prema starijima”, zaključila je Vuković.
Scenografiju potpisuje Stefano Katunar, a scenski pokret Jure Radnić, dok se Borna Šercar pobrinuo za skladbe u predstavi. Kostimografkinja u produkciji predstave je Ana Fučijaš, a Vesna Kolarec, oblikovateljica rasvjete.
