(VIDEO) ‘Tko nam je oduzeo Zid boli?’ Spomenik iz zagrebačke Selske ulice bio je autentično mjesto nemoći, tuge, boli… i nade

Screenshot / HRT / Zagrebački Memento

Kada je agresija na Hrvatsku tijekom Domovinskog rata dosegla svoj vrhunac i kada je za mnoge branitelje bilo jasno da se s ratišta više nikada neće vratiti, njihove majke, sestre i kćeri su svu svoju nemoć, tugu i bol ispoljile u zagrebačkoj Selskoj ulici.

Spontano, ciglu po ciglu, 26.09.1993. godine, počeo se graditi Zid boli u koju su obitelji poginulih utkale svoj jad, a obitelji nestalih – svoju nadu. Ispisujući imena najmilijih, Zid boli je svakim danom bivao sve veći, pa se u konačnici naredalo 13.600 cigli…

Ovaj samonikli, svojevrsni spomenik sagrađen od imena poginulih i nestalih hrvatskih branitelja ispisanih na crnim i crvenim ciglama, postao je jedan od vidljivih dokaza patnje Hrvata koji su stenjali pod teretom agresije, a kroz koji je i ostatak svijeta mogao svjedočiti stvarnom zbivanju u tim vremenima.

Premješten ‘preko noći’

No, vrijeme koje je neupitno teklo, na Zidu boli ostavilo je traga te je, usred rasprave o tome kako ga i u kojem obliku sačuvati, iz Selske 24. lipnja 2005. naprasito uklonjen. U ranim jutarnjim satima, po nalogu Milana Bandića, gradonačelnika Grada Zagreba, i uz pomoć nekih braniteljskih udruga, poput Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja na čijem je čelu bio pok. Ivan Pšenica, Zid bola premješten je na Mirogoj. To je izazvalo velike i žučljive rasprave među obiteljima nestalih i poginulih koji su u Selskoj redovito palili svijeće, no na ovakav ishod nijema nije ostala niti struka.

Povjesničar umjetnosti Ive Šimat Banov koji je tijeko pripreme za knjigu “Spomenici žrtvama i žrtve spomenika” za medije dao intervju, a o nespretnom slučaju premještanja Zida plača podno spomenika Dušana Džamonje „Glas hrvatske žrtve – Zid boli na Mirogoju, izjavio je:

“Preseljenje Zida boli. Na izvornoj je lokaciji ovaj spomenik bio autentično mjesto očaja, kontekstualizira ga je dodatno i činjenica da je u Selskoj devedesetih bilo sjedište tadašnjih međunarodnih snaga. Postojala su najmanje tri načina da se Zid sačuva u Selskoj. Sa Spomenikom žrtvama Domovinskog rata – Zidom boli na Mirogoju autentični je zid povezan s tek nekoliko cigli u sarkofagu. I van konteksta je. To što je Zid boli preseljen na Mirogoj, jednako je tome da se, primjerice, Mirogoj preseli na Velebit”.


Komentari