Kakav vam je rukopis? Nova izložba školskog muzeja iznosi čitavu povijest ‘lijepog pisma’ u Hrvatskoj

Foto: Hrvatski školski muzej

Za kraj 2021. inače godine u kojoj je Hrvatski školski muzej napunio 120 godina djelovanja, predstavljeni su izložba i katalog “Krasopis – lijepo pismo“.

Zbog potresa i teških oštećenja zgrade muzeja, izložbu je moguće pogledati u zagrebačkoj Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK) do 13. siječnja.

“Priča o krasopisu kao nastavnom predmetu započinje pričom o razvoju pisma, prvim pismovnim sustavima te definiranjem pojma kaligrafija ili krasopis. Analiziramo potom povijesni razvoj obuke u pisanju krasopisom na ovim prostorima od vremena stare krajiške škole, Vojne krajine do prvih hrvatskih školskih zakona u drugoj polovici 19. stoljeća.  Putem nastavnih planova i programa u 20. stoljeću pratimo zadatke nastave krasopisa, proučavamo kako se na tom nastavnom predmetu učilo i koliko se učilo”, objasnila je na stranicama Hrvatskog školskog muzeja Kristina Gverić, autorica izložbe.

Pomoću muzejskih predmeta vezanih uz predavanje krasopisa koji se u Hrvatskoj podučavao sve do sredine 20. stoljeća, izložba odgovara na pitanje “Što trebamo za pisanje krasopisom?”.

Školske klupe, ploče i pločice, učeničke torbe, zidne table, šarolike pernice, pera i držala, tintarnice, sušila za tintu i zavidan broj pisanki, sve su to predmeti koje za pregled nudi izložba te prateći katalog.

Pored predmeta, istražuju se i pravila krasopisa.

Lijepo pismo imalo je svoja svojstva, zahtjeve za učenike, ali i učitelje kako lijepo pisati, kako slova trebaju izgledati, kako tijekom pisanja držati tijelo, a kako pisanke i pera.

Kao jednu zanimljivost, Gverić je istaknula i podatak kako su liječnici i učitelji krajem 19. stoljeća i početkom 20. stoljeća o tome trebaju li škole u podučavanju krasopisa prednost dati kosim ili uspravnim slovima.

“Dotaknuli smo se i istaknutih učitelji krasopisa te autora pisanki poput učitelja s velikim iskustvom u krasopisu Franje Klaića ili primjerice Ljudevita Modeca učitelja i ravnatelja učiteljske škole u Zagrebu i Petrinji”, istaknula je Gverić.

Uz izložbu i katalog, Muzej je objavio i zanimljivi video, čiju produkciju potpisuje Ivana Dumbović Žužić.

Dok je Gverić autorica kako izložbe, tako i stručne koncepcije, Dumbović Žužić pored videa potpisuje i pedagoški program.

Za likovni postav izložbe zaslužni su Fredy Fijačko i Kristina Gverić, lekturu i korekturu obavila je Gordana Malnar, a grafičko oblikovanje Kristina Džepina-Bajić.

 

 

 

 

 

 

Komentari