Izmjene Zakona o tržištu plina donosi novosti kojima se malo tko veseli.
Za nešto više od mjesec dana, 1. travnja na snagu stupa djelomična liberalizacija tržišta plina. To znači da će cijene istog narasti od 15 do 20 posto. Upravo o ovme raspravljalo se jučer na zatvorenom sastanku premijera Andreja Plenkovića s predstvnicima Ministarstva energetike, kao glavni problem navedeno je poskupljenje prije lokalnih izbora koji će se odigrati u svibnju.
Hrvatsku , pa i ovu Vladu, novo poskupljenje dovest će u vrlo neugodan položaj jer je cijena plina u posljednjih godinu dana narasla za 20 posto slijedeći rast cijena barela nafte.
Jedino što Vlada može pokušati u narednih godinu dana jest da HERA, kao regulatorna agencija, do travnja 2018. godine određuje maksimalnu cijenu plina po kojoj će ga prodavati i lokalni i strani distributeri. Nabavna cijena biti će glavna komponenta konačne cijene pa će poskupljenje osjetiti svi.
Rast cijena
Prije nešto više od tri godine liberaliziralo se tržište električnom energijom i to se dogodilo u pravi trenutak kada su cijene bile niske. RWE i GEN-I tada je na naše tržište donio jeftiniju struju što je rezultiralo i HEP-ovim snižavanjem cijena. Ovoga puta neće biti tako jer su njegove cijene na svjetskom tržištu porasle, a ne zna se hoće li nova konkurencija ponuditi niže cijene potrošačima.
“Na Vladi je teška politička odluka, jer je poskupljenje pred lokalne izbore itekako politički štetno, no neminovno”, kazali su upućeni u zbivanja na tržištu plina.
Vladajući su svjesni činjenice da bi potpuno otvaranje tržišta bilo pogubno za džepove građana, stoga od 1. travnja nastupa samo djelomična liberalizacija tržišta, dok će 2018. istog dana na snagu stupiti potpuna liberalizacija. Tada se država više neće moći miješati u cijenu plina.
U Hrvatskoj je cijena plina oduvijek regulirana, ali i niža nego u ostatku Europe zbog održavanja socijalnog mira. Do liberalizaciej je trebalo doći prije trgi godine no odgođena je. U jednu ruku zato što država više neće imati utjecaja na cijene, a u drugu zbog velikog broja lokalnih dristributera koji neće preživjeti ulazak strane konkurencije na naše tržište.
Hrvatski naspram euroskog prosjeka
U Hrvatskoj sto kilovata plina stoji 4,3 eura, što je 2 eura manje od europskoh prosjeka. Ova sirovina ipak je najskuplja u Švedskoj, gdje stoji više od 11 eura, u Italiji i Nizozemskoj on stoji 7 eura, a jeftini plin od nas imaju Rumunji, Bugari i Poljaci.
Premijer Plenković kazao je kako će se boriti za zaštitu hrvatskih potrošača koji, po njegovom, ne bi trebali osjetiti ovo poskupljenje. Tako nešto moguće bi bilo da su prošle godine u isto vrijeme snizili PDV i podigli naknadu za obnovljive izvore, zbog čega Hrvati zaista poskupljenje ne bi osjetili, piše Novi List.
>>> Evo zbog čega će cijena plina u Hrvatskoj rasti
>>> Poskupljenje bez najave: Plinska boca od 12 kilograma sada košta gotovo 30 kuna više
