Rak pluća zlokobna je bolest, a druga zemlja u Europi po broju oboljelih od tog teškog stanja je Srbija. Također, posebno je zabrinjavajuće i to što veliki broj mladih počinje pušiti u sve ranijoj dobi, što pokazuju statistike, a to povećava rizik za razvoj raka pluća.
Naime, rezultati Zdravstveno-statističkog godišnjaka ‘Batuta’ iz 2023. godine pokazuje da je u 2019. godini 31 posto ljudi u Srbiji već sa 15 godina imalo naviku stalnog konzumiranja cigareta. Najviše pušača bilo je u dobi između 45 i 54 godine.
Također, podaci ‘Batuta’ iz 2022. godine pokazuju da je petina učenika u dobi od 11, 13 i 15 godina probala elektroničke cigarete te da korištenje elektroničkih cigareta i duhana u prahu raste s godinama. Takav trend utječe i na spuštanje dobne granice za dobivanje raka pluća, objašnjava onkolog Vladimir Kovčin za Blic.
‘Spuštena je dobna granica’
“Spuštena je dobna granica za dobivanje raka pluća. Što se ranije počne pušiti i što je staž pušenja duži od 10 godina, to je rizik veći. Već nakon 10 godina aktivnog pušenja moguće je razviti rak. Svatko može izračunati kada počinje rizik od dobijanja raka pluća”, poručio je onkolog Kovčin.
S druge strane, Kovčin objašnjava da pušenje nije jedini razlog za mogući razvoj raka pluća. “Više je razloga za dobivanje raka pluća, a jedan od njih je i zagađenje koje je prisutno, posebno u zimskim mjesecima, pogotovo u gradovima koji nemaju centralno grijanje gdje se zimi ne može prošetati kroz dim. Neophodni su i filteri na industrijskim dimnjacima kako ne bismo udisali opasne materije”, istaknuo je onkolog.
Naime, od raka pluća u Srbiji svakog dana oboli 19 ljudi, a 13 ih umre. Čak 70 posto pacijenata rak otkrije tek u uznapredovalim stadijima kada je operacija nemoguća. Na godišnjoj razini od te opake bolesti umre 5000 ljudi, a otkrije se 7000 novih slučajeva, pokazuju statistike.
Stručnjaci otkrivaju: Ovo je pet najčešćih simptoma raka koji se javljaju kod mladih ljudi
Važno je obaviti pregled
Također, onkolog Kovčin objašnjava da su pasivni pušači također u opasnosti. “Naravno, i pasivno pušenje može utjecati jer u duhanskom dimu imate preko 40 kancerogenih tvari, cikličkih ugljikovodika. Opet je u pitanju akumulacija, odnosno koliko se dugo puši. Pasivni pušač koji je cijeli dan izložen nije isto što i pasivni pušač koji je jedan sat u prisustvu nekoga tko je aktivni pušač”, navodi liječnik.
Inače, pluća se mogu očistiti od štetnih cigareta, ali posljedice ostaju. Onkolog zbog toga pušačima savjetuje da jednom godišnje obave pregled pluća. “Pluća se mogu očistiti. Međutim, štetne mutacije cikličkih ugljikovodika mogu oštetiti stanice, ostavljajući mutacije za sobom. Kažu da za 10 godina pušenja kroz pluća prođe 4 kilograma katrana. Da bi se smatrao nepušačem mora proći najmanje 5 do 10 godina”, naveo je.
“Kako bismo spriječili bolest, potrebno je raditi na prevenciji uzroka, dakle hitno prestati pušiti, te utjecati na smanjenje onečišćenja zraka. Važan je zdrav način života koji uključuje tjelesnu aktivnost, raznoliku prehranu s puno povrća i voća, posebice onog bogatog antioksidansima poput brokule i zelenog povrća”, zaključuje Kovčin.
