Ljeto je vrijeme kada nam je na raspolaganju obilje svježeg voća, povrća i više mogućnosti za boravak na otvorenom. Ipak, vrućine, godišnji odmori i česta druženja često rezultiraju prehrambenim navikama koje mogu narušiti zdravlje, od dehidracije do prekomjernog unosa „praznih“ kalorija, kažu u Službi za promicanje zdravlja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Donosimo vam listu najčešćih prehrambenih pogrešaka koje radimo tijekom ljeta i kako ih izbjeći.
Prvi na listi je nedovoljan unos tekućine. Potrebe za vodom rastu tijekom tjelesne aktivnosti i u toplijim mjesecima, kada se više znojimo. Čak i mali nedostatci tekućine mogu izazvati tjelesne nelagode, poput smanjene koncentracije, mučnine, vrtoglavice ili glavobolje. Na dehidraciju su posebno osjetljiva djeca, osobe starije životne dobi i osobe oslabljenoga imunološkog statusa. Žeđ je simptom koji ukazuje na već postojeću dehidraciju tijela i na potrebu što skorije nadoknade tekućine.
Ono što je čest problem je posezanje za sokovima umjesto vode. Gazirani i zaslađeni sokovi mogu djelovati osvježavajuće, ali ne gase žeđ. Sadrže mnogo šećera i „praznih“ kalorija koje mogu pridonijeti povećanju tjelesne mase. Umjesto toga, odlična alternativa su domaće aromatizirane vode – primjerice s dodatkom svježeg voća i začina poput mente, limuna ili krastavca, savjetuju u HZJZ-u.
Alkohol nije poželjan za vrijeme vrućina
Iako nam se čini da je super popiti hladnu pivu ili neki alkoholi koktel ipak nije baš tako. Alkohol djeluje diuretički, potiče gubitak tekućine, što u kombinaciji s visokim temperaturama povećava rizik od dehidracije. Također smanjuje koncentraciju, pojačava umor i otežava regulaciju tjelesne temperature.
Kako bi nadoknadili sol, prečesto se konzumiraju grickalice. Čips, krekeri, slani štapići i slične industrijske grickalice često su prvi izbor na plaži ili putovanju. No te su namirnice bogate soli, mastima i kalorijama, a siromašne hranjivim tvarima, kažu u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
Jedan od problema je i premalo svježeg voća i povrća u prehrani. Iako ljeto obiluje sezonskim plodovima, mnogi ih ne konzumiraju dovoljno. Preporučuje se najmanje 5 porcija voća i povrća dnevno, a jedna porcija je otprilike veličine naše šake. Nedovoljan unos znači manje vlakana, vitamina i minerala – ključnih za zdravlje i vitalnost.
Srušen veliki mit, ne treba napraviti deset tisuća koraka dnevno: Dovoljno je puno manje
Greške: Preskakanje obroka i neredovita prehrana
Nisu to jedini problemi s kojima se susrećemo ljeti kada je u pitanju prehrana, tu je i prekomjerni unos masne i teško probavljive hrane. Masno meso, pržena jela i teški umaci dodatno opterećuju probavni sustav, osobito po vrućini kada je probava usporena. Takvi obroci mogu izazvati nelagodu, umor i osjećaj težine.
Osim toga problem je i nepravilno skladištenje hrane, upozoravaju u Službi za promicanje zdravlja HZJZ-a. Visoke temperature pogoduju bržem razmnožavanju bakterija. Hranu treba čim prije staviti u hladnjak i ne ostavljati na sobnoj temperaturi dulje od dva sata – pri velikim vrućinama i kraće. Hranu nije preporučljivo podgrijavati više puta.
I ono što većina radi, preskakanje obroka i neredovita prehrana, jer je vruće ili drže dijete. Vrućine često smanjuju apetit tijekom dana, pa se doručak ili ručak lako preskoče. Međutim, to može dovesti do pojačane gladi navečer, zbog čega su obroci često obilniji. Takav obrazac može opteretiti probavni sustav i rezultirati unosom viška kalorija kasno navečer, zaključuju u HZJZ-u.
