Psihopatija je poremećaj osobnosti karakteriziran antisocijalnim ponašanjem i ekstremnim nedostatkom empatije ili kajanja, a pogađa oko jedan posto populacije.
Rezultati jedne novije studije, u kojoj je sudjelovalo više od 200 volontera iz Velike Britanije, su pokazali da pojedinci koji su postigli visoku ocjenu za psihopatiju imaju poteškoće u reguliranju fokusa pažnje.
Drugim riječima, bili su bolji u viđenju ‘šire slike’, dok su istovremeno bili manje uspješni u viđenju sitnijih detalja. Primjera radi, u nekakvoj društvenoj situaciji – bilo da se radi o uredskom sastanku ili okupljanju u pubu – to znači da psihopati brzo gube interes za suptilne detalje ili ih pak uopće teško primjećuju.
‘Poteškoće u reguliranju fokusa’
Inače, prethodne studije o psihopatima su pokazale da najveći psihopati drže svoje glave vrlo mirno tijekom razgovora, vjerojatno kako bi sakrili tragove o svojoj osobnosti. Također, za ljude koji mogu podnijeti veće razine boli postoje veće šanse da su psihopati, pokazuje još jedno nedavno istraživanje.
Novu studiju u kojoj je sudjelovalo 236 sudionika su proveli Stephanie C. Goodhew i Mark Edwards, dva psihologa s Australskog nacionalnog sveučilišta u Canberri. O psihopatiji su rekli sljedeće.
“Postoji više dimenzija psihopatskih osobina ličnosti, uključujući egocentričnost, bešćutnost, impulzivnost i antisocijalno ponašanje. Naši rezultati pokazuju da ljudi koji pokazuju višu razinu impulzivnosti i antisocijalnog ponašanja imaju poteškoća u reguliranju fokusa svoje pažnje”, rekli su znanstvenici koji su se u svom istraživanju usredotočili na tri psihopatske osobine – antisocijalnost, egocentričnost i bešćutnost.
Ako osjetite ovu vrstu glavobolje, odmah potražite liječnika: ‘To je poput udara groma’
Zadaci putem računala
Inače, smatra se da psihopati imaju teški oblik antisocijalne osobnosti, koji se može ogledati u svemu, od povremenog lošeg ponašanja do opetovanog kršenja zakona i počinjenja ozbiljnih zločina.
U eksperimentu kojeg je proveo ovaj znanstveni dvojac, sudionici su bili Britanci, starosti od 18 do 40 godina, a koji su sudjelovali u istraživanju rješavanjem zadataka putem računala.
Njihove psihopatske osobine mjerene su pomoću Levensonove ljestvice za samoprocjenu psihopatije (E-LSRP), upitnika koji se sastoji od 26 izjava s kojima se sudionici moraju složiti ili pak ne složiti, piše Daily Mail.
Sudionicima predstavljene slike
Na primjer, izjava o E-LSRP testiranju za antisocijalnost glasi – ‘Puno sam se svađao s drugim ljudima’.
Istraživači su procijenili njihovu ‘širinu pažnje’, odnosno koliko su dobri u mentalnoj obradi ‘globalnih’ i ‘lokalnih’ informacija – gdje su lokalne informacije finiji detalji, a globalne informacije šira slika. Kako bi se odredila njihova širina pozornosti, sudionicima su predstavljeni Navonovi podražaji – slike koje se sastoje od velikog slova sastavljenog od više manjih slova.
Primjerice, jedna od Navon slika je veliki T oblik sastavljen od mnogo puno manjih E oblika. Dok im je predstavljena slika, sudionici su morali reći koje su slovo prvo primijetili, i to brzim pritiskom na odgovarajuću tipku na tipkovnici.
Sklonost primijećivanju šire slike
Ako su primijetili veliko slovo, to je sugeriralo da imaju ‘široku’ pozornost, što znači da su se usredotočili na širu sliku. S druge strane, ako su vidjeli malo slovo, to je sugeriralo da imaju ‘usku’ pozornost, što znači da su skloni fokusiranju na manje detalje.
Ocjenjujući i brzinu i točnost, Navonov test također procjenjuje koliko su ljudi dobri u stalnom sužavanju i širenju svog vidnog polja. Sveukupno, tim nije pronašao vezu između širine pozornosti i tri osobine psihopatije.
Ipak, istraživači su pronašli ‘jasne dokaze’ da je jedna od psihopatskih osobina, antisocijalnost, povezana s bržim širenjem pažnje. Drugim riječima, ljudi koji su imali više bodova za antisocijalnost također su bili skloni brzom povećanju vidnog polja te bi vidjeli širu sliku.
Psihijatar o problemu koji potresa Hrvatsku: ‘Jedina konstanta u životu im je laž’
Propuštanje sitnijih detalja
U nekoj konkretnoj društvenoj situaciji, to bi značilo da antisocijalni psihopati mogu stalno procjenjivati šire okruženje dok istovremeno propuštajuju suptilne detalje.
S druge strane, tim nije pronašao nikakve primjetne veze između druge dvije psihopatske osobine – egocentričnosti i bešćutnosti – i širenja ili sužavanja pozornosti. To znači da se sklonost sagledavanju šire slike može odnositi samo na psihopate koji imaju jaku sklonost antisocijalnom ponašanju.
Riječ je o maloj volonterskoj skupini, ali se znanstvenici nadaju da bi novo istraživanje, provedeno na većem uzorku ljudi iz cijelog svijeta, moglo potvrditi dobivena saznanja ili ih čak i proširiti.
