Sve više ljudi cijeli dan sjedi pred računalom. Malo se krećemo i loše hranimo, a zdravstvene probleme pripisujemo ubrzanom načinu života i nedostatku vremena za brigu o sebi. Istina je da su sve to faktori koji pridonose bržem razvoju zdravstvenih tegoba, pa se tako bolesti koje su uobičajene u starosti, javljaju i među mlađom populacijom. Među takvima je i divertikularna bolest koja zahvaća debelo crijevo.
Riječ je o stanju koje nastaje kada se u stijenci debelog crijeva formiraju mali mjehurići ili vrećice (tzv. divertikuli), najčešće zbog slabljenja mišićnog sloja. Ti su divertikuli obično bezopasni, ali ponekad se mogu upaliti ili inficirati – tada govorimo o divertikulitisu.
Oko 70% ljudi u zapadnim zemljama razvije divertikularnu bolest do 80. godine života. Sve se češće pojavljuje i kod mlađih odraslih osoba, što se povezuje s modernom prehranom siromašnom vlaknima i punom prerađenom hranom, prenosi Science Alert.
Neliječeni diveritkulitis može izazvati komplikacije
Nije u potpunosti jasno zašto neki ljudi razviju divertikularnu bolest, a drugi ne. No, poznato je da na to utječu razni čimbenici: građa i pokretljivost crijeva, prehrana, unos vlakana, debljina, tjelesna aktivnost i genetika.
Većina osoba s divertikularnom bolešću nema nikakve simptome. No, neki osjećaju bol ili nelagodu u donjem lijevom dijelu trbuha, posebno nakon jela, a mogu se javiti i nadutost, proljev ili zatvor. Ovi simptomi slični su onima kod sindroma iritabilnog crijeva (IBS), zbog čega može doći do pogrešne dijagnoze.
Kod većine slučajeva ni ne dolazi do divertikulitisa, no on može izazvati ozbiljnije simptome, kao što su stalna bol u trbuhu, povišena temperatura, mučnina i promjene u učestalosti obavljanja nužde. Takvi simptomi zahtijevaju hitnu liječničku pomoć jer neliječeni divertikulitis može izazvati komplikacije.
Opasne kemikalije skrivaju se u nizu predmeta koje svakodnevno koristite: Zbog njih se i debljate
Najviše pomaže prehrana bogata vlaknima
Srećom, male promjene u prehrani i načinu života mogu puno pomoći, a zastarjele preporuke sve se više zamjenjuju onima temeljenima na znanstvenim dokazima. Nekada se osobama s divertikularnom bolešću savjetovalo izbjegavanje orašastih plodova, sjemenki i kokica, iz straha da bi se mogli zaglaviti u divertikulima i izazvati upalu. Danas se zna da to nije točno. Nove smjernice britanskog Nacionalnog instituta za zdravlje i njegu potvrđuju da nema potrebe izbjegavati te namirnice, osim ako vam to izričito ne preporuči liječnik.
Ono što zaista pomaže je prehrana bogata vlaknima. Vlakna omekšavaju stolicu i olakšavaju njezin prolazak kroz crijeva, čime se smanjuje tlak u debelom crijevu i sprječava zatvor – poznat rizični čimbenik za divertikulitis. Kada je stolica tvrda i mala, može se zadržati u divertikulima i izazvati upalu ili infekciju.
Osim unosa vlakana, za zdravu probavu važna je i dobra hidracija te redovita tjelesna aktivnost. Voda pomaže vlaknima u njihovoj funkciji, a kretanje potiče normalan rad crijeva i smanjuje rizik od komplikacija. Ako ne možete unijeti dovoljno vlakana samo prehranom, liječnik ili nutricionist može preporučiti dodatke vlakana ili blage laksative.
Uz to je moguće imati zdrav probavni sustav i u starosti
Odraslima se obično savjetuje da unose najmanje 30 g vlakana dnevno. Jednostavni načini za to uključuju konzumaciju žitarica bogatih vlaknima za doručak, uz dodatak svježeg ili suhog voća. Dobro je prebaciti se na integralni kruh, tjesteninu i smeđu rižu te u obroke češće uključivati leću, slanutak, grah i povrće.
Pri povećavanju unosa vlakana najbolje je to činiti postupno. Nagli porast može izazvati nadutost i plinove, pa je važno dati probavnom sustavu vremena da se prilagodi. Kroz male i održive promjene u prehrani i životnom stilu – poput povećanja unosa vlakana, dobre hidracije i redovitog kretanja – možete smanjiti rizik od tegoba i komplikacija. Uz suvremene medicinske savjete i uravnotežen pristup prehrani, sasvim je moguće imati zdrav, sretan i funkcionalan probavni sustav i do duboko u starost.
