Pretilost je rastući problem u svijetu, koji je sve više prisutan zbog sjedilačkog načina života. Prema podacima HZJZ-a iz 2019. godine čak 65 posto Hrvata imalo je prekomjernu tjelesnu masu. Međutim pretilost nije uvijek uzrokovana nedostatkom kretanja i prejedanjem. U nekim slučajevima krivac može biti i naše tijelo, odnosno hormoni.
Hormoni su kemijske tvari koje reguliraju procese u našem tijelu. Hormoni leptin, inzulin, spolni hormoni i hormon rasta utječu na apetit, metabolizam i raspodjelu masti u tijelu. Sustav žlijezda, poznat kao endokrini sustav, izlučuje hormone u naš krvotok. Endokrini sustav radi s živčanim i imunološkim sustavom kako bi pomogao našem tijelu da se nosi s različitim događajima i stresovima. Višak ili manjak hormona može dovesti do pretilosti, a s druge strane, pretilost može uzrokovati promjene u hormonima, piše Better Health Channel.
Hormon leptin proizvodi se u masnim stanicama. Leptin smanjuje apetit osobe djelujući na određene centre u mozgu kako bi smanjio želju za jelom. Također, izgleda da kontrolira kako tijelo upravlja zalihama tjelesne masti. Budući da se leptin stvara u masnom tkivu, razina leptina je viša kod pretilih ljudi nego kod osoba normalne težine. Međutim, unatoč višim razinama ovog hormona koji smanjuje apetit, pretile osobe nisu toliko osjetljive na njegove učinke te kao rezultat, slabije osjećaju sitost. Istraživanja se bave pitanjem zašto poruke leptina ne dolaze do mozga kod pretilih ljudi.
Kod pretilih osoba signali inzulina se ponekad gube
Inzulin, hormon koji proizvodi gušterača, važan je za regulaciju ugljikohidrata i metabolizam masti. Inzulin stimulira unos glukoze (šećera) iz krvi u tkiva kao što su mišići, jetra i mast. Ovo je važan proces kako bi se osiguralo da imamo dovoljno energije i da se održava normalna razina glukoze u krvi.
Kod pretilih osoba signali inzulina se ponekad gube i tkiva više nisu u stanju kontrolirati razine glukoze. Ovo može dovesti do razvoja dijabetesa tipa II i metaboličkog sindroma.
Hipofiza u našem mozgu proizvodi hormon rasta, koji utječe na visinu osobe i pomaže u izgradnji kostiju i mišića. Hormon rasta također utječe na metabolizam. Istraživači su otkrili da su razine hormona rasta kod pretilih ljudi niže nego kod osoba normalne težine.
Razina leptina opada nakon niskokalorijskih dijeta
Hormoni kod nekih pretilih ljudi potiču nakupljanje masnog tkiva. Čini se da ponašanja poput prejedanja i nedostatka redovite tjelesne aktivnosti tijekom vremena ‘resetiraju’ procese koji reguliraju apetit i raspodjelu tjelesne masti, čineći osobu fiziološki sklonijom dobivanju na težini. Tijelo uvijek pokušava održati ravnotežu, pa se opire bilo kakvim kratkoročnim poremećajima poput dijeta s drastično smanjenim unosom kalorija.
Različite studije su pokazale da razina leptina u krvi osobe opada nakon dijete s niskim unosom kalorija. Niže razine leptina mogu povećati apetit osobe i usporiti njen metabolizam. Ovo može pomoći da se objasni zašto ljudi koji naglo izgube na težini obično povrate izgubljene kilograme. Moguće je da terapija leptinom jednog dana može pomoći osobama na dijeti da dugoročno zadrže izgubljenu težinu, ali potrebno je više istraživanja prije nego što ovo postane stvarnost.
Postoje dokazi koji sugeriraju da dugoročne promjene u ponašanju, kao što su zdrava prehrana i redovita tjelesna aktivnost, mogu ‘istrenirati’ tijelo da izgubi višak tjelesne masti i zadrži tu promjenu. Studije su također pokazale da gubitak težine kao rezultat zdrave prehrane i vježbanja ili kirurgije dovodi do poboljšanja inzulinske rezistencije, smanjenja upale i povoljne regulacije hormona povezanih s pretilošću. Gubitak težine je također važan jer smanjuje rizik od razvoja srčanih bolesti, moždanog udara, dijabetesa tipa II i nekih vrsta raka.
Čovjek je godinu dana jeo ribu za doručak, ručak i večeru svaki dan: Rezultat iznenadio liječnike
