Znanstvenici su otkrili da bi mogli iskoristiti parazita koji napada mozak za dostavu lijekova. Toxoplasma gondii može se razviti u svim toplokrvnim organizmima na Zemlji, a ima zanimljivo svojstvo da može prijeći kroz moždanu ovojnicu.
Znanstvenici su proveli istraživanje na ljudskom moždanom tkivu uzgojenom u laboratoriju te na živim miševima. Pokazali su da se parazit doista može iskoristiti u medicinske svrhe, prenosi Science Alert.
“U ovom istraživanju pokazujemo da se T. gondii može koristiti za rješavanje mnogih izazova povezanih s dostavom proteina za istraživačke i terapijske primjene,” piše tim predvođen neuroznanstvenikom Shaharom Brachom s Massachusetts Institute of Technology.
Modificirali su parazita
Krvno-moždana barijera, kao što naziv sugerira, je membrana koja odvaja krvne žile od moždanog tkiva i središnjeg živčanog sustava, sprječavajući da nepoželjne tvari i mikroorganizmi iz krvnih žila uđu u mozak. Ona nas brani od štetnih tvari, no istovremeno sprječava ulazak proteina, što otežava dostavu terapija u liječenju bolesti mozga.
Ovaj parazit koji inače uzrokuje bolest toksoplazmozu može prijeći tu membranu, što je zaintrigiralo znanstvenike. Parazit ima tri organela koja koristi za izlučivanje, a znanstvenici su uspjeli modificirati dva od ta tri organela kako bi izlučivali proteine koji liječe neurološke poremećaje.
Svoj modificirani parazit testirali su na živim organoidima od moždanih stanica kojima je parazit dostavio protein MeCP2, koji se koristi u liječenju rijetkog genetskog poremećaja zvanog Rettov sindrom. Parazit je uspješno dostavio protein koji se zatim vezao za DNA organoida, čime je ispravio genetsku grešku koja izaziva sindrom.
Eksperiment na miševima
Kako bi utvrdili kako bi to moglo djelovati u živom organizmu, istraživači su zatim inficirali miševe modificiranim parazitima, kao i kontrolne skupine s nemodificiranim parazitima, i miševe injektirane samo fiziološkom otopinom.
Modificirani T. gondii bili su jednako učinkoviti u inficiranju svojih domaćina kao i nemodificirani paraziti, ali su također dostavili MeCP2 i izazvali minimalnu upalu u usporedbi s kontrolnom skupinom tretiranom fiziološkom otopinom.
Vjeruje se da oko 25 do 30 posto ljudi širom svijeta nosi T. gondii, a većina je asimptomatska, tako da je općenito infekcija benigna. Ako je to nešto s čime ionako živimo, može postojati ogromna korist u tome da ga iskoristimo za naše potrebe.
‘Moćan istraživački alat’
Istraživači vjeruju da njihovi rezultati nude novi način napredovanja, ne samo za liječenje neuroloških poremećaja, već i kao moćan istraživački alat za proučavanje aktivnosti proteina u neuronima.
“Na neurone je posebno teško ciljano djelovati postojećim metodama,” pišu. “Sposobnost T. gondii da čvrsto isporučuje unutarstanične proteine neuronima naglašava njegov potencijal kao istraživačkog alata”, zaključio je tim inovativnih znanstvenika.
