Odlična vijest za Hrvate: Ako pijete ovakvu kavu, živjet ćete duže

Ispijanje kave može biti pozitivno (Foto: freepik)

Hrvatska prosječno konzumira oko 3,8 kg kave godišnje po stanovniku, što je približno 1–2 šalice dnevno po osobi. Iako mnogi misle da pijenje napitaka s kofeinom može biti štetno za organizam, novo istraživanje pokazuje da crna kava, kakvu vole mnogi Hrvati, zapravo može produžiti život.

Ideja da kava smanjuje rizik od prerane smrti poznata je već neko vrijeme. Tim istraživača, koji su predvodili znanstvenici sa Sveučilišta Tufts, sada je želio točno istražiti utječe li ono što dodajemo u kavu na taj učinak.

“Malo je studija proučavalo kako dodaci kavi utječu na povezanost između pijenja kave i rizika od smrtnosti, a naša je studija među prvima koja kvantificira koliko se šećera i zasićenih masti zapravo dodaje,” kaže epidemiologinja Bingjie Zhou sa Sveučilišta Tufts.

Kava ilustracija (Foto: Unsplash)

Smanjuje rizik za čak 14 posto

Tim je analizirao podatke za 46.332 odrasle osobe u SAD-u starije od 20 godina, prikupljene kroz vladine zdravstvene ankete tijekom prosječnog razdoblja od 9 do 11 godina. U tom razdoblju preminule su 7.074 osobe – a njihova smrtnost uspoređena je s pijenjem kave.

Istraživači su otkrili da osobe koje piju kavu imaju značajno manji rizik od ukupne smrtnosti, ali kada se u kavu dodavalo više šećera i zasićenih masti (poput punomasnog mlijeka ili vrhnja), taj pozitivan statistički učinak je nestao.

Sveukupno, pijenje crne kave ili kave s vrlo malo šećera i masti povezano je s 14-postotnim smanjenjem rizika od prerane smrti, u usporedbi s onima koji ne piju kavu. Dvije do tri šalice dnevno čini se da su idealna količina.

Najzdravije piće na svijetu: Čuva srce i topi salo, idealna zamjena za kavu

Kofein je vjerojatno taj koji nosi dobrobiti

Iako su istraživači uzeli u obzir varijable koje bi mogle utjecati na stopu smrtnosti, uključujući razinu tjelesne aktivnosti, unos alkohola, dob, spol i razinu obrazovanja. Studija ipak nije dovoljno sveobuhvatna da bi dokazala izravnu uzročno-posljedičnu vezu. I dalje mogu postojati nepoznati čimbenici koji utječu i na konzumaciju kave i na opću smrtnost.


Ipak, podaci pokazuju snažnu povezanost, a rezultati se uklapaju u prethodna istraživanja o zdravstvenim prednostima kave. Ovo istraživanje sugerira da je kofein taj koji donosi dobrobiti, jer kod konzumacije beskofeinske kave nije zabilježena razlika u stopama smrtnosti, dok šećer, mlijeko i vrhnje mogu umanjiti pozitivan učinak.

Još je mnogo toga za istražiti – uključujući i različite sastojke u kavi koji mogu imati zaštitni učinak protiv prerane smrti. Vjerojatno postoji niz čimbenika u igri, uključujući i to kada tijekom dana pijemo kavu, što je pokazalo i istraživanje objavljeno početkom godine.