Pisac, kolumnist, scenarist i filmski kritičar Jurica Pavičić prošlog mjeseca dobio je književnu nagradu Meša Selimović na 24. književnim susretima “Cum grano salis” u Tuzli.
Ova se nagrada dodjeljuje za najbolji roman objavljen u prethodnoj godini na govornom području Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Srbije. Pavičić je u intervjuu za Radio Sarajevo govorio, između ostalog, o poziciji kulture i pisca u našim društvima i odnosima u susjedstvu. Na upit kako procjenjuje stanje regionalne književne scene – postoji li danas stvarni zajednički kulturni prostor ili tek povremeni susreti, izjavio je kako mu je teško procjenjivati jer ne čita baš sve, ali i da ima bolji uvid u filmsku scenu kao filmski kritičar.
“Što se zajedničkog kulturnog prostora tiče, tu ima puno ironije. On izgleda danas kao obrnuta piramida. Post-Yu scena najintegriranija je tamo gdje je kultura najtrivijalnija i gdje vlada čisto, golo tržište: u trapu, folku, realityjima, estradi. Kćeri najvećih benkovačkih ustaša profesionalno u klubu pjevaju Cecu, a Rozga se ori u Beogradu“, rekao je Pavičić.
‘Kao da su se ekstremni nacionalisti prebrojali’
“Kako se penjemo po kulturnom polju i kultura postaje elitnija, tu se veze više kidaju, da bi na vrhu gdje su muzeji i nacionalne kazališne kuće posve nestale. Književnost je u toj hijerarhiji relativno visoko, tako da su veze bitno slabije nego u glazbi i filmu, ali, ipak, postoje.”
“Ipak, čini mi se da ni srpski pisci u Hrvatskoj ni mi hrvatski u Srbiji nismo tako vidljivi i poznati kao ‘domaći’. BiH tu funkcionira kao neko susretište, pa je zato i zanimljiva”, ocjenjuje pisac. Na pitanje ima li pisac u današnjem društvu odgovornost da se jasno društveno i politički pozicionira ili je dovoljna snaga samog teksta, u kontekstu jačanja krajnje desnice i ozračju na koncertima Marka Perkovića Thompsona.
“Utječe sasvim sigurno. Od srpnja naovamo atmosfera u društvu više nije ista, kao da su se ekstremni nacionalisti prebrojali, osjetili su da ih ima puno i namirisali slabost političke srednje struje-pogotovo slabost Plenkovića i HDZ-a koji im se kukavički sklanja s puta.
Što se tiče političkog pozicioniranja, ono nije obaveza samo pisca nego bilo kojeg građanina, i krovopokrivača i pekara. Svi mi imamo dužnost prema Republici, a to je da glasujemo, izlazimo na prosvjede, podržavamo politike za koje mislimo da su ispravne”, zaključuje Jurica Pavičić.
