Studija objavljena u listopadu prošle godine, istraživači su tijekom razdoblja od pet godina, pregledali više od 202.000 smrtnih slučajeva uzrokovanih srčanim udarima u kineskoj provinciji Jiangsu od 2015. do 2020. godine. Dobiveni rezultati sugeriraju da se rizik od srčanog udara posljednjih godina povećava za sve starosne grupe, ali najugroženije su starije osobe i oni s kardiovaskularnim problemima.
Uzroci povećanja rizika od srčanih udara leže u ekstremnim vrućinama, kao i zbog zagađenja zraka izazvanog požarima i drugim elementarnim nepogodama.
Naime, natprosječne temperature, požari i poplave doprinose opasno visokim razinama zagađenja u mnogim područjima diljem Europe. Osim po životnu sredinu, ova kombinacija je izuzetno loša za zdravlje ljudi, a nova istraživanja sugerraju da ekstremno tople ili hladne temperature mogu povećati rizik od fatalnog srčanog udara. I visoke razine zagađenja također mogu djelovati na isti način i povećati rizike.
Uvjeti rizični za zdravlje srca
Ova je studija objavljena prošle godine, a istraživači su pregledali više od 202.000 smrtnih slučajeva uzrokovanih srčanim udarima u kineskoj provinciji Jiangsu u periodu od 2015. do 2020. godine. Primjetili su ‘značajno povezan’ rizik da osoba umre od srčanog udara ako su temperature ekstremno visoke ili niske, prenosi najžena.
Isto su primjetili ako su prisutne visoke razine zagađenja česticama, tzv. česticama PM. Prema Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), PM se odnosi na čvrste čestice ili tekućine u zraku kao što su dim, prašina ili prljavština.
Doktor William Prabhu, kardiolog i direktor Laboratorija za kardiologiju u bolnici New York-Presbiterian Hudson Valley, objašnjava kako ekstremne temperature utječu na zdravlje srca. “Ekstremno vrijeme, bilo da je vruće, hladno ili jako zagađeno, može imati štetan utjecaj na zdravlje srca. Važno je uzeti u obzir ove uzročike stresa i, ako su prisutni, planirati unaprijed kako biste minimizirali njihov utjecaj na zdravlje srca”, kaže ovaj liječnik.
‘Srce radi jače i brže što predstavlja dodatni stres’
Jeste li se ikad imali osjećaj da se krećete malo sporije i teže dišete tijekom vrelog dana, čak i ako se samo opušteno krećete od, primjerice ležaljke do bazena? A niste tome niti razmišljali. “Obični zadaci poput podizanja, nošenja umjereno teških predmeta poput torbi za kupovinu i hodanja uzbrdo su mnogo teži na ekstremnim vrućinama i mogu izazvati preopterećenje srca”, pojašnjava doktor Prabhu.
Ekstremna toplina pokreće fiziološke reakcije koje pomažu tijelu da se prilagodi i preživi, posebno znojenje i širenje krvnih žila blizu površine kože.
“Ovo primorava srce da radi jače i brže kako bi održalo dovoljan protok krvi do vitalnih organa”, kaže kardiolog Rigved Tadwalkar, objašnjavajući da povećano opterećenje stvara dodatni stres za srce.
Imate crte po noktima, ne ignorirajte: Jedan tip je povezan sa srčanim udarom i bolestima
Važno je unositi dovoljno tekućine
Nadalje, Prabhu kaže da se rizik povećava kada se ljudi bave aktivnostima s visokim kardiovaskularnim opterećenjem, kao što su trčanje ili planinarenje. Ono što izlazi se mora nadoknaditi. Drugim riječima, važno je unositi dovoljno tekućine na visokim temperaturama. Naime, na višim temperaturama ljudi lako mogu dehidrirati što onda može povećati rizik od srčanog udara, kaže doktor Prabhu.
Ovaj liječnik objašnjava što se u organizmu događa kada dođe do dehidracije. “Dehidracija može dovesti do sindroma poznatog kao sinkopa, gdje osoba gubi svijest zbog nedostatka krvi u mozgu. Ekstremna toplina može pogoršati probleme sa sinkopom”, objašnjava.
Doktor Tadwalkar se slaže da su razine hidratacije važan čimbenik rizika za srčani udar. “Dehidracija i smanjen dotok krvi u srce također mogu indirektno povećati sklonost krvi da se zgruša, što potencijalno dovodi do začepljenja koronarnih arterija i time izaziva srčani udar”, kaže ovaj liječnik.
@zagrebinfo A koje su vaše metode za unaprijeđenje mentalnog zdravlja? 😊 #zagrebinfo #anketa #voxpopuli #mentalnozdravlje ♬ original sound – zagreb.info
Čestice koje negativno utječu na zdravlje i rad srca
Rizici od zagađenja zraka se uglavnom fokusiraju na zdravlje pluća i dišnih puteva, međutim, doktori ističu da ono može utjecati i na srce jer vitalni organi tijela rade zajedno. Odnosno, kad neki faktor utječe na jedan organ, onda također može utjecati i na drugi. “Čestice PM 2,5 su sitne čestice koje lebde u zraku, i ako se udišu duboko u pluća ili uđu u krvotok, predstavljaju opasnost”, objašnjava doktor Tadwalkar.
“Kada uđu u tijelo, ove čestice mogu izazvati upalu i oksidativni stres što dovodi do oštećenja krvnih žila i srca”, kaže ovaj liječnik te dodaje da je izloženost PM 2.5 povezana sa razvojem i napredovanjem ateroskleroze, nakupljanjem plaka u arterijama, što povećava rizik od srčanog udara.
Nadalje, doktor Tadwalker kaže da su određene populacije u većem riziku od fatalnog srčanog udara tijekom ekstremne vrućine ili hladnoće ili u situacijama kada su prisutni visoke razine zagađenja zraka, a te populacije uključuju sljedeće grupe – osobe s već postojećim kardiovaskularnim oboljenjima, kao što su koronarna bolest srca i hipertenzija, trudnice, osobe s dijabetesom i starije osobe.
Doktorica progovorila o skrivenoj tegobi sve više Hrvata: Povezuje se s bolestima srca
Kako se zaštititi?
Međutim, Prabhu savjetuje svima da poduzmu mjere opreza tijekom ekstremnih vremenskih uvjeta ili ako se sumnja na zagađenje zraka. “Često možemo vidjeti mlade i zdrave ljude kako čine nešto što ima dobar utjecaj na zdravlje, poput maratona ili pješačenja, ali bez adekvatne pripreme”, naglašava kardiolog.
Ljeto je u punom zamahu, pa kako se učinkovito zaštiti na ekstremnim vrućinama. Stručnjaci preporučuju unosite dovoljne količine vode i ostanete hidrirani te da što više vremena provodite u hladu ili pak klimatiziranim prostorima.
Nadalje, treba prilagoditi i tjelsenu aktivnost. Ako planirate vježbati na otvorenom, pripremite se i prilagodite uvjetima. “Primjerice, ako obično trčite 3 kilometra, možda da smanjite na 2 kilometra ili pak trčanje zamjenite šetnjom”, savjetuje Prabhu i dodaje. “U redu je prilagoditi brzinu i razdaljinu tijekom ekstremnih vremenskih uvjeta”, kaže ovaj kardiolog.
Naglašava i da treba slušati signale koje nam šalje naše tijelo. “Ako trčite 5 km i ne osjećate se dobro, procjenite situaciju i razmislite o promjeni plana. Slušajte svoje tijelo i odmorite se na hladnom mejstu ako osjetite znakove upozorenja kao što su vrtoglavica ili slabost te potražite medicinsku pomoć ako simptomi potraju ili se pak pogoršaju”, savjetuje ovaj liječnik. Nadalje, preporučuje se i nošenje laganije odjeće te izbjegavanje izlazaka van po najvećoj vrućini, odnosno između 10 i 16 sati.
