BMI (indeks tjelesne mase) je mjera koja se koristi za procjenu tjelesne mase u odnosu na visinu osobe. Računa se kao omjer težine u kilogramima i visine u metrima. To je jednostavan i široko korišten pokazatelj zdravlja, no postoje nedostaci, koji bi prema novom istraživanju mogli biti veći nego se do sad mislilo.
Prema novom istraživanju ljudi s relativno većom količinom masnoće skrivenom oko mišića imaju veći rizik od smrti ili hospitalizacije zbog srčanih bolesti, a to nije vidljivo u BM indeksu.
“Pretilost je danas jedna od najvećih globalnih prijetnji kardiovaskularnom zdravlju, a indeks tjelesne mase – naš glavni alat za definiranje pretilosti i pragova za intervenciju – nije savršen pokazatelj kardiovaskularnog zdravlja”, objašnjava Viviany Taqueti, voditeljica laboratorija za zdravlje srca u bolnici u Brighamu, prenosi Science Alert.
Može doći do prekomjernog nakupljanja masti u mišićima
Masnoća je prisutna u većini mišića, što se u medicini zove intermišićna mast (IMAT), ali njezina količina varira od osobe do osobe i obično se povećava s godinama. U nekim slučajevima dolazi do prekomjernog nakupljanja masnoće među skeletnim mišićima, stanja poznatog kao miosteoza.
Prethodna istraživanja povezala su visoke razine masnoće u mišićnom tkivu s inzulinskom rezistencijom i metaboličkim sindromom, kao i gubitkom snage i problemima s pokretljivošću. Međutim, još uvijek nije potpuno jasno kako IMAT utječe na zdravlje srca.
Taqueti i njezini kolege istraživali su povezanost između kvalitete mišića i koronarne mikrovaskularne disfunkcije (CMD) – stanja u kojem su oštećene male krvne žile koje opskrbljuju srce – kao i drugih kardiovaskularnih bolesti.
Stručnjaci tvrde da ovo voće može smanjiti rizik od raka: Bogato je dobrim tvarima
Povećana razina masnoće među mišićima
“U našem istraživanju analiziramo mišiće i različite vrste masnoće kako bismo razumjeli kako sastav tijela može utjecati na male krvne žile ili ‘mikrocirkulaciju’ srca, kao i na budući rizik od zatajenja srca, srčanog udara i smrti”, objašnjava Taqueti.
Studija je obuhvatila 669 pacijenata bolnice Brigham and Women’s s bolovima u prsima ili nedostatkom daha, ali bez znakova opstruktivne koronarne arterijske bolesti. Istraživači su ispitali srca pacijenata pomoću PET/CT snimanja te su koristili CT skenove za analizu sastava tijela, uključujući količinu i raspored masnoće i mišića. Analiza se temeljila na pokazatelju nazvanom udio masnog mišića – omjer intermišićne masnoće u odnosu na skeletne mišiće i intermišićnu masnoću zajedno.
Sudionici su praćeni šest godina, a istraživači su bilježili slučajeve smrti ili hospitalizacija zbog srčanog udara ili zatajenja srca. Rezultati su pokazali da su pacijenti s povišenim razinama IMAT-a imali veće izglede za razvoj CMD-a te veći rizik od smrti ili hospitalizacije zbog srčanih bolesti.
Može doći do krvožilnih oštećenja, pa i do povrede srca
Svako povećanje udjela masnog mišića za 1% bilo je povezano s 2% većim rizikom od CMD-a i 7% većim rizikom od ozbiljnog kardiovaskularnog događaja – neovisno o BMI-u i drugim poznatim čimbenicima rizika. Posebno ugroženi su pacijenti s povišenim IMAT-om i dokazima CMD-a, jer su kod njih rizici od smrti, srčanog udara i zatajenja srca još veći.
S druge strane, osobe s većom mišićnom masom imale su manji rizik. Također, nakupljanje masnoće na drugim dijelovima tijela, poput potkožne masnoće, nije povećavalo rizik. “Za razliku od potkožne masnoće, masnoća pohranjena u mišićima može doprinijeti upali i promjenama u metabolizmu glukoze, što dovodi do inzulinske rezistencije i metaboličkog sindroma”, kaže Taqueti. “S vremenom, ti kronični poremećaji mogu uzrokovati oštećenja krvnih žila, uključujući one koje opskrbljuju srce, kao i sam srčani mišić.”
Taqueti naglašava potrebu za daljnjim istraživanjima kako bi se bolje razumjela povezanost masnih mišića i srčanih bolesti te kako bi se stečena saznanja mogla iskoristiti za spašavanje života.
