U subotu, 20. rujna, u 11:30 sati, na Tržnici Gajnice, Gajnice 32, zamjenik gradonačelnika Grada Zagreba Luka Korlaet obići će Sajam zdravlja: Štampar u tvom kvartu, koji se od 9:00 do 12:00 sati održava u povodu Svjetskog dana Alzheimerove bolesti.
U okviru manifestacije za građane su predviđeni besplatni preventivni pregledi, mjerenje krvnog tlaka i šećera u krvi te ugljičnog monoksida u izdisaju, kao i edukativne radionice i savjetovanja o zdravlju.
Svjetski dan Alzheimerove bolesti obilježava se 21. rujna svake godine, a rujan je proglašen mjesecom svjesnosti o toj bolesti. Svake godine tijekom rujna i u povodu Svjetskog dana Alzheimerove bolesti brojne udruge organiziraju razne aktivnosti s ciljem podizanja svijesti i skretanja pozornosti na one koji su pogođeni njome ili drugim vrstama demencije. Alzheimerova bolest neizlječiva je i progresivna neurodegenerativna bolest mozga koja se manifestira propadanjem kognitivnih funkcija, odnosno gubitkom pamćenja, poremećajem rasuđivanja i promjenama u osobnosti.
To je ujedno i najčešća neurodegenerativna bolest. S porastom starenja stanovništva i duljim životnim vijekom, neurodegenerativne bolesti, uključujući i različite vrste demencija, postaju sve značajniji javnozdravstveni problem na globalnoj razini. Alzheimerova bolest ujedno je i najčešći oblik demencije, odnosno sudjeluje sa 60 do 80% u svim demencijama.
Osim toga, vodeći je uzrok funkcionalne nesposobnosti osoba starijih od 65 godina, a također i četvrti najčešći uzrok smrti. Prisutnost ove bolesti u dobnoj skupini starijih od 65 godina iznosi 7%, dok u dobnoj skupini starijih od 85 godina iznosi čak 32%.
Pljušte komentari na prizor u zagrebačkoj bolnici: ‘Ideš na operaciju, a vidiš sve to oko sebe’
Briga o sebi
Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (engl. Organisation for Economic Co-operation and Development, OECD) u svojoj publikaciji o zdravlju u Europi navodi kako je 2018. godine u oko 7% populacije EU-a starije od 60 godina dijagnosticirana demencija. Zbog starenja populacije očekuje se da će taj postotak do 2040. godine rasti na više od 8%. U istoj publikaciji OECD navodi da Hrvatska spada u zemlje u kojima prisutnost demencija u osoba starijih od 60 godina iznosi oko 4% ili manje. Sličnu procjenu za Hrvatsku pokazuju i rezultati projekta EUROSTAT “Morbidity Statistics”.
Prema podacima o korištenju zdravstvene zaštite te podacima mortaliteta, prisutnost demencija za 2017., uključujući Alzheimerovu bolest, u ukupnoj populaciji Hrvatske iznosila je 0,8%, a u populaciji starijoj od 60 godina 2,89%. Na razini primarne zdravstvene zaštite u 2022. godini registrirano je 26.179 osoba s dijagnozom demencija, podaci su Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Rizični čimbenici za razvoj Alzheimerove bolesti uključuju dob, spol, prethodne ozljede glave, povijest krvožilnih bolesti, pušenje, pretilost i dijabetes. Iako je dob najznačajniji rizični faktor, prevencija treba biti usmjerena na druge, promjenjive faktore rizika, odnosno na one na koje se može utjecati. Stoga je u kontekstu prevencije Alzheimerove bolesti iznimno važna edukacija o štetnosti konzumacije alkohola, pušenja, nezdrave prehrane i nedostatne tjelesne aktivnosti, ali i poticanje mentalne aktivnosti te dobro upravljanje pojedinim kroničnim bolestima. Kronične nezarazne bolesti koje su ujedno i rizični čimbenik za Alzheimerovu bolest uključuju hipertenziju, hiperkolesterolemiju i dijabetes tipa 2.
(Foto: Boris Kovacev / CROPIX)
Velike teškoće
Prevencija i rano otkrivanje Alzheimerove bolesti ključni su za što bolje upravljanje tom bolešću i što kvalitetniji život oboljelog, ali i njegove okoline. Deset je istaknutih ranih znakova demencije na koje treba obratiti pozornost. Nedavni gubitak pamćenja – posebno se odnosi na kratkotrajno pamćenje, pri čemu se zaboravljaju nedavni razgovori ili događaji, dok uspomene iz prošlosti ostaju netaknute.
Zabrinjavajuće je ako do takvih gubitaka pamćenja dolazi često. Teškoće u obavljanju svakodnevnih zadataka – ako se osoba ne može sjetiti kako obaviti uobičajene zadatke, poput vožnje automobila ili kuhanja, to može biti znak ozbiljnijeg problema. Poteškoće u komunikaciji – teškoće u pronalaženju pravih riječi i zamjena pogrešnim izrazima mogu ukazivati na problem. Dezorijentiranost u vremenu i prostoru – gubitak orijentacije u poznatim okruženjima, poput trgovačkih centara, može biti znak rane demencije. Oslabljena prosudba – demencija može utjecati na prosudbu, što rezultira lakim pristajanjem na sumnjive ponude ili donošenjem loših odluka.
Problemi s računanjem – teškoće u izračunavanju brojeva, posebno kod osoba koje su u tome bile vješte, mogu ukazivati na problem. Zagubljene stvari – često gubljenje stvari i njihovo ostavljanje na neprikladnim mjestima mogu biti znak demencije. Promjene raspoloženja i ponašanja – primjetne promjene raspoloženja, od smirenosti do iznenadnog plača ili trajnija promjena stanja, poput depresije, mogu biti indikativne. Promjene osobnosti – osoba s demencijom može postati sumnjičava, strašljiva ili društveno neprikladna, što nije bilo karakteristično za nju prije. Gubitak inicijative – osoba može postati pasivna, zanemariti kućanske poslove i povući se iz društvenih aktivnosti zbog gubitka samopouzdanja.
Liječnici upozorili na zarazu u vrtićima i školama: Gotovo 800 slučajeva u tjedan dana
Širenje mozga
Jeste li znali da se, nakon što navršite 40 godina života, prosječni ljudski mozak smanjuje za otprilike 5% po desetljeću? To, naravno, ostavlja trag i na našem pamćenju i fokusu. Bolesti mozga stalno su u porastu. Godine 2020. čak je 54 milijuna ljudi diljem svijeta imalo Alzheimerovu bolest ili druge demencije, a očekuje se da će taj broj rasti. No doktor znanosti i stručnjak za zdravlje mozga Marc Milstein smatra da kognitivno propadanje ne mora biti dio našeg starenja.
Autor je knjige u kojoj piše o novim strategijama za poboljšanje pamćenja, zaštitu imuniteta i borbu protiv demencije. Autor navodi da određeni način života ima veći utjecaj od naših gena na to hoćemo li razviti bolesti povezane s pamćenjem. U svojem djelovanju ovaj liječnik naglašava sedam pravila odnosno promjena koje možemo uvesti u svakodnevni život, a kojima možemo poboljšati pamćenje i smanjiti rizik od razvoja demencije.
- Redovito kontrolirajte krvni tlak i kolesterol
Naše srce otkuca otprilike 115.000 puta dnevno, a sa svakim otkucajem šalje oko 20% kisika iz tijela u naš mozak. Visoki krvni tlak može oslabiti srčani mišić i jedan je od vodećih uzroka moždanog udara. Idealno bi bilo da krvni tlak nije viši od 120/80. Uz to, i kolesterol je ključan za zdravlje mozga i živčanog sustava, zato krovne zdravstvene institucije preporučuju mjerenje razine kolesterola svakih četiri do šest godina.
- Kontrolirajte razinu šećera u krvi
Šećer u krvi izuzetno je važan za rad mozga. Ako ga nemate dovoljno, onda nemate energije, a ako ga imate previše, možete uništiti krvne žile i tkivo, što vodi do preuranjenog starenja i kardiovaskularnih bolesti. Imajte na umu da šećer nije neprijatelj, već samo višak šećera. Nažalost, u današnjoj hrani teško ga je izbjeći, a autor navodi da trebamo gledati ima li sljedećih sastojaka na popisu neke namirnice: dekstroza, fruktoza, galaktoza, glukoza, laktoza, maltoza i saharoza. Posebice treba biti oprezan s proizvodima koji sadrže sirupe kao što su agavin ili kukuruzni sirup.
- Pobrinite se za kvalitetan san
I neka nova istraživanja pokazala su da osobe s neliječenom apnejom (privremeni prestanak disanja u snu) imaju četiri puta veći rizik od pojave promjena u mozgu koje nagovještavaju demenciju. Slično je i kod ljudi koji imaju kraće faze dubokog sna. Za većinu ljudi, zdrav mozak treba između sedam i devet sati sna. Ovo su neke preporuke autora za jačanje sna za pamćenje i jačanje imuniteta: održavajte dosljedan raspored vremena za spavanje i buđenje, isključite elektroničke uređaje jedan sat prije spavanja, učinite nešto opuštajuće prije spavanja, poput slušanja relaksirajuće glazbe ili izvođenja vježbi disanja, nakon buđenja pokušajte što prije provesti neko vrijeme na dnevnom svjetlu.
- Nutritivno bogata prehrana – jedite zdravo i šareno
Danas imamo veliku ponudu zdravih namirnica, ali najvažnije je zapamtiti da trebamo uvrstiti voće i povrće u svakodnevnu prehranu. Hrana bogata antioksidansima i vitaminima štiti zdravlje našeg mozga. To su neke od sljedećih namirnica: masna riba poput lososa, avokado, orasi, borovnice, rikula, brokula, prokulice. Naravno, ni s čim ne treba pretjerivati i morate to uskladiti s dijetom koju možda već provodite: na primjer, ako imate visok kolesterol, trebate izbjegavati školjke i rakove. Ovaj autor postavlja sljedeća pitanja kad kupuje hranu kako bi utvrdio je li to dobro za njegov mozak: Hoće li se ta hrana pokvariti? U većini slučajeva, ako se hrana može pokvariti, to je dobra vijest jer aditivi i konzervansi koji je čuvaju od kvarenja uništavaju naše crijevne bakterije. Je li previše sastojaka navedeno na pakiranoj hrani i možete li ih izgovoriti? Pokušajte izbjegavati sve u čemu je šećer jedan od prvih sastojaka. Vidite li dugu na svom tanjuru? Kemikalije koje voću i povrću daju živopisne boje mogu poboljšati zdravlje mozga.
Skandal u RTL-ovom showu: Morala intervenirati i hitna pomoć
- Pušenje je povezano s većom rizikom za demencije – prestanite pušiti
Pušenje velikog broja cigareta u srednjoj životnoj dobi povezano je s većim rizikom od razvoja Alzheimerove bolesti ili neke druge demencije. Pušači imaju 30% veći rizik od razvoja demencije nego nepušači.
Oni također izlažu opasnosti i osobe oko sebe: pasivno pušenje sadrži 7000 kemikalija, a najmanje 70 od njih može uzrokovati rak. Osim pasivnog pušenja kojim trujete ljude oko sebe, postoji i dim koji ostaje na odjeći ili u prostoriji. Samo taj ostatak dima može emitirati kemikalije otrovne za mozak.
- Druženje, druženje, druženje
Nedavno istraživanje pokazalo je da su osobe starije od 55 godina koje su redovito sudjelovale na večerama ili drugim društvenim događanjima imale manji rizik od gubitka pamćenja. To nije zbog hrane koju su jeli, nego zbog učestalog i kontinuiranog društvenog kontakta.
Naime, istraživanja pokazuju da, ako ste bliski s obitelji ili prijateljima i sudjelujete u bitnim društvenim aktivnostima, veća je vjerojatnost da će vaše sposobnosti mišljenja i pamćenja biti bolje u starosti i da će to usporiti kognitivni poremećaj.
- Naučite nešto novo – dokazano učinkovito za zdravlje mozga
Možda i najvažniji savjet. Vježbanje i održavanje dobrog pamćenja ne svodi se samo na igre kao što su sudoku, riječalica ili križaljke. Pokazalo se da su vještine učenja nečeg novog i usvajanje informacija puno učinkovitiji načini za poboljšanje pamćenja. Naime, učenjem nove, nepoznate i izazovne vještine stvarate nove veze i jačate preostale stanice u svom mozgu jer su uključeni svi njegovi dijelovi.
Naime, ako svaki dan rješavate križaljku, u mozgu su aktivirani isti putevi potrebni za to rješavanje, a ostatak mozga “spava”. Što više veza i puteva u mozgu uspostavite, veća je vjerojatnost da ćete zadržati, čak i poboljšati svoje pamćenje.
Kada razmišljate o učenju nečeg novog, pristupite tome na način na koji biste pristupili fitness-treningu. Želite vježbati različite mišiće u različite dane. Isto vrijedi i za mozak. Tijekom ovog tjedna pokušajte trenirati svoj mozak miješajući mentalne aktivnosti (učenje novog jezika ili čitanje knjige) i fizičke aktivnosti učenja (tenis, ples, rekreacija).
Morate izazivati mozak – jedan dan pokušajte prati zube drugom rukom, ili pokušajte pisati lijevom rukom, pišu na portalu Demencija.net.
