Debljina, pretilost, višak kilograma, postaju sve veći problem u Hrvatskoj. S debljinom se bore već osnovnoškolci u znatno većem broju nego prije 15 ili 20 godina. Više od 36 % osmogodišnjaka u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu, pri čemu je problem izraženiji kod dječaka nego kod djevojčica. Najveća učestalost pretilosti zabilježena je u Panonskoj regiji, gdje gotovo 39 % djece ima višak kilograma, dok je najmanja u Zagrebu s 28,6 %.
Prema istraživanju CroCOSI iz 2021./2022., Hrvatska, poput drugih europskih zemalja, nije uspjela zaustaviti porast debljine u djece. Ukupno više od milijun djece, adolescenata i odraslih u zemlji živi s pretilošću, a stope debljine su se udvostručile od 1990. godine. Hrvatska se nalazi na četvrtom mjestu u Europi po učestalosti prekomjerne težine i debljine kod djece, uz Cipar, Italiju, Grčku, Maltu i Španjolsku.
Također, oko 60 % odraslih Hrvata ima višak kilograma, što je iznad europskog prosjeka. Stručnjaci ističu da je debljina rezultat modernog načina života i prehrane, pri čemu ljudi često unose više hrane nego što im je potrebno.
Kilogrami su se vraćali duplo
„Oduvijek sam se borila s kilogramima. Još kao dijete bila sam “bucka”, a u pubertetu sam naglo dobila još više kilograma. Isprobala sam sve moguće dijete, keto, mediteransku prehranu, post na vodi… Prvi ozbiljan gubitak težine imala sam s 22 godine kad sam na strogoj dijeti izgubila čak 18 kilograma u par mjeseci. Osjećala sam se fantastično, ali čim sam se vratila normalnoj prehrani, kilogrami su se vratili“, kaže Zagrepčanka Lana.
Tako je to išlo godinama, Lana bi smršavila 10 do 20 kilograma, pa se ponovno udebljala. Svaki put kad bi smršavila, osjećala se kao pobjednik, ali čim bi popustila, kilogrami bi se vraćali duplo od izgubljenog. Najveći problem bio je što je, kako kaže sama, mršavjela na način koji nije bio dugoročno održiv, gladovanje, iscrpljujuće vježbe u teretani i zapravo se mučila.
„Prije dvije godine odlučila sam prestati s brzim dijetama i krenuti sa zdravim navikama. Umjesto da izbacim sve što volim, naučila sam balansirati uz pomoć svog obiteljskog liječnika. Počela sam pratiti unos kalorija, jesti više proteina i vlakana te pronašla vježbanje u kojem uživam, u plesu. Sada više ne gledam na hranu kao na neprijatelja. Moja težina i dalje varira, ali sada znam da zdravlje nije u broju na vagi, već u tome kako se osjećam“, kaže Lana.
Više od milijun Hrvata živi s njom: Ozbiljno zdravstveno stanje uzrokuje opasne bolesti
Fast food mu postao jedini izvor prehrane
Četrdesetdvogodišnji Marko kaže kako je njegova priča s kilogramima počela nakon fakulteta. „Kao student sam bio mršav, ali nakon zaposlenja u uredu i sjedilačkog načina života, težina mi je naglo skočila. S 28 godina imao sam 130 kilograma i hitno sam morao nešto poduzeti. Broj kilograma je sve šokirao, a ja sam odlučio skinuti ih na najgori mogući način. Počeo sam s ekstremnim dijetama, isključio ugljikohidrate, pio samo proteinske shakeove i izgladnjivao se. Smršavio sam 40 kilograma u manje od godinu dana, ali nisam mogao održati taj stil života. Vratio sam se starim navikama i ubrzo se opet udebljao na čak 150 kilograma“, priča Marko.
Pokušavao je više puta krenuti s tjelesnom aktivnošću i raznoraznim dijetama, od teretane, trčanja, paleo prehrane, ali bi svaki put odustao. Lakše je bilo sjediti doma, pojesti vrećicu čipsa, nekoliko kolača, popiti pivu s frendovima i tako nekoliko puta u danu. Fast food je postao za Marka gotovo jedini izvor prehrane, kako kaže, tješio se da u hamburgeru ima rajčica i salata pa onda eto jede nešto i zdravo.
„Ili bi bilo preteško ili bih se osjećao iscrpljeno. Prije tri godine konačno sam shvatio da je ključ u umjerenosti. Počeo sam se educirati o hrani, naučio kako kombinirati obroke i shvatio da ne moram izbaciti sve što volim. Sada ne brojim kalorije opsesivno, već pazim na porcije. I dalje imam uspone i padove, ponekad se udebljam pet kilograma, ali sada znam kako se vratiti zdravim navikama bez panike. Više ne gledam na hranu kao na kaznu ili nagradu, nego kao na gorivo za tijelo. Moj put nije bio ravan, ali sada znam da je zdravlje maraton, a ne sprint“, kaže Marko.
