Tiha, podmukla bolest koja godinama ne mora pokazivati nikakve simptome je hipertenzija, odnosno povišeni krvni tlak. Kako piše Hrvatski zavod za javno zdravstvo, tek kada se manifestiraju oštećenja na raznim organima, najčešće na srcu, mozgu, bubrezima ili očima, zamijete se i visoke vrijednosti krvnoga tlaka.
Iz HZJZ-a dodaju da se dijagnoza povišenoga krvnog tlaka ne postavlja na temelju samo jednog mjerenja krvnog tlaka. Naime, ponavljajuće izmjerene vrijednosti krvnog tlaka koje prelaze graničnu vrijednost od 140/90 milimetara stupca žive (mmHg) potrebne su za dijagnozu hipertenzije.
Posljedica hipertenzije je stalno opterećenje srca kao pumpe koja tjera krv kroz tijelo i oštećenje krvnih žila svih organa u tijelu zbog povećanog pritiska na njihove stijenke. Kardiolog Živan Dimitrijević za Kurir je ukazao na tri ključne greške koje oboljele od hipertenzije mogu koštati zdravlja, ali i života.
‘To je potpuno pogrešno’
Kako navodi Dimitrijević, najveća i najopasnija greška je neredovno uzimanje lijekova. “Ljudi često imaju proizvoljan pristup terapiji, uzimaju lijek samo kada im ‘skoči tlak’, a kad je normalan, misle da im ne treba. To je potpuno pogrešno i tako nešto im nije mogao savjetovati niti jedan liječnik”, objašnjava kardiolog Živan Dimitrijević za Kurir.
Kardiolog navodi da nagli ‘skokovi’ krvog tlaka koji često variraju zbog neredovitog uzimanja lijekova mogu izazvati ozbiljne posljedice poput akutne srčane slabosti, edema i infarkta. Dimitrijević dodaje da je druga velika greška u vezi terapije za povišeni krvni tlak vezana uz liječnike i nekvalitetno određene terapije.
“Terapija mora biti individualno prilagođena i ovisi od godina, spola. Nije isto je li u pitanju muškarac ili žena, a to se i vidi s vremenom i drugih faktora. Ali ako liječnik nije dovoljno zainteresiran, dogodi se da pacijentu krvni tlak povremeno skoči na 160, a to ne bi trebalo proći uz komentar liječnika – Ma nije strašno. Tu može biti problem, jer ako krvni tlak skače, nešto nije u redu. Možda je u pitanju lijek koji ne odgovara, možda je čovek bio pod stresom tih dana, ali to se mora ispitati”, upozorava Dimitrijević.
Kirurg iz poznate bolnice dječaku upropastio život: ‘Bol je tu svaki dan’
‘Tu dolazi do propusta’
Zaključno, treća ozbiljna greška na koju Dimitrijević upozorava je nedovoljno iskorišten raspon lijekova kojih ima na stotine, ali su uglavnom svrstani u pet osnovnih grupa – beta-blokatori, diuretici, vazodiletatori, ACE inhibitori i blokatori receptora u centralnom živčanom sustavu.
“Ima pacijenata kod kojih organizam ‘traži’ svih pet grupa lijekova za kontrolu krvnog tlaka, ali problem nastaje kada pacijent ima stav – ‘Uff, pa to je mnogo lijekova!’ A što da radimo ako je mnogo? Takav je organizam. Onda se događa da se i liječnik povuče – ne želi da inzistira i tu dolazi do propusta”, napominje Dimitrijević te savjetuje da u takvim situacijama liječnici trebaju biti odlučni i pacijentima objasniti zašto im je potrebna šira terapija.
