Sjedilački način života koji prakticira sve više ljudi velik je rizik za mnoge ozbiljne bolesti, uključujući i rak. Sve više istraživanja pokazuje kako redovita fizička aktivnost može smanjiti rizik od raka. Najnoviji rezultati Sveučilišta Oxford potvrđuju tu tezu.
Prema velikoj studiji u kojoj je sudjelovalo više od 85 tisuća ljudi u Velikoj Britaniji, što više koraka napravite svaki dan, manja je vjerojatnost da ćete dobiti 13 različitih vrsta raka, piše Science Alert.
Sudionici su u istraživanju nosili uređaje za praćenje aktivnosti koji su mjerili koliko su se kretali. Znanstvenici su u prosjeku provjeravali njihovo stanje nakon šest godina. Pronašli su jasan obrazac. Više koraka značilo je manji rizik od raka, bez obzira na to koliko brzo su ti koraci napravljeni.
Koristi hodanja
Koristi su se počele uočavati već nakon oko 5 tisuća koraka dnevno, jer ispod tog broja zaštita je bila minimalna. Pri 7 tisuća koraka rizik od razvoja raka smanjio se za 11 posto, a pri 9 tisuća koraka za 16 posto. Iznad 9 tisuća koraka dodatna korist se smanjila, a razlike su postale marginalne, s malim varijacijama između muškaraca i žena.
Ovi nalazi podupiru uobičajeni savjet da se teži 10 tisuća koraka dnevno, ne samo za opće zdravlje, već i potencijalno za prevenciju raka.
Ovaj odnos između broja koraka i rizika od bolesti održao se čak i nakon što su rezultati prilagođeni demografskim podacima, indeksu tjelesne mase i drugim čimbenicima načina života, poput pušenja, što ukazuje na to da je smanjenje rizika doista posljedica prosječnog broja dnevnih koraka.
Dijagnoza je šokirala Zagrepčanina: ‘Nisam imao nikakve simptome’
Brzina nije bitna
Analiziran je i intenzitet hodanja, tj. brzina hodanja. Brže hodanje bilo je povezano s manjim rizikom od bolesti, ali kada se uzela u obzir ukupna tjelesna aktivnost, brzina više nije činila značajnu statističku razliku. Drugim riječima, najvažnija stvar je ukupan broj koraka, a ne tempo.
Na isti način, svaka lagana tjelesna aktivnost umjesto sjedenja smanjila je rizik od raka, ali prelazak s lagane na umjerenu aktivnost nije donio dodatne koristi. Dakle, najvažnije je više se kretati, bez obzira na brzinu. Znanstvenici su ispitali rizik od 13 specifičnih vrsta raka, točnije raka jednjaka, jetre, pluća, bubrega, želuca, maternice, mijeloične leukemije, mijeloma, debelog crijeva, glave i vrata, završnog dijela debelog crijeva (rektuma), mokraćnog mjehura i dojke.
Tijekom šestogodišnjeg praćenja, oko tri posto sudionika patilo je od jedne od ovih bolesti. Najčešći su bili rak debelog crijeva, rektuma i pluća kod muškaraca, te rak dojke, debelog crijeva, maternice i pluća kod žena. Veća je tjelesna aktivnost bila posebno povezana sa smanjenim rizikom od šest vrsta raka, a to su rak želuca, mokraćnog mjehura, jetre, endometrija, pluća te glave i vrata.
Male promjene
Dok su se prethodne studije ovog tipa oslanjale na samoprocjene aktivnosti, koje mogu biti nepouzdane, ova je koristila nosive uređaje. Oni su pružili točniji uvid u to kako su se i koliko intenzivno sudionici kretali. Još jedna osobitost ove studije je da se nije usredotočila samo na naporne vježbe. Mnoga su ranija istraživanja pokazala da intenzivan trening može smanjiti rizik od raka, ali ne mogu svi ići u teretanu ili raditi teške treninge. Ovo novo istraživanje pokazuje da čak i lagana aktivnost poput hodanja može napraviti razliku, čime je prevencija raka dostupnija svima.
Otprilike 4 tisuće koraka dnevno ili 40 minuta laganog hodanja može imati značajan utjecaj na dugoročno zdravlje. Broj koraka ne morate postići odjednom, šetnju možete podijeliti na dijelove tijekom dana. Koristite stepenice umjesto lifta, prošećite tijekom pauze na poslu, hodajte dok razgovarate telefonom te parkirajte malo dalje od odredišta.
Uključivanje više koraka u dnevnu rutinu, posebice u srednjoj dobi, može biti jedan od najjednostavnijih načina za smanjenje rizika od razvoja određenih vrsta raka. No, veza između tjelesne aktivnosti i raka je složena. Dugoročna istraživanja, posebno usmjerena na pojedinačne vrste raka, potrebna su kako bismo bolje razumjeli zašto hodanje pomaže i kako možemo učiniti tjelovježbu redovitim dijelom strategije prevencije raka.
Profesor tjelesnog mislio da je ozlijedio nogu, a zatim mu rekli da ima još godinu: ‘Odlučio sam’
