Epidemija u Hrvatskoj: Svako treće dijete ima ovaj problem

Debljina je jedan od najvećih javnozdravstvenih izazova današnjice. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, broj pretilih osoba stalno raste, a debljina značajno povećava rizik od brojnih kroničnih bolesti, uključujući dijabetes tipa 2, bolesti srca, moždani udar i određene vrste raka. Osim toga, pretilost negativno utječe na kvalitetu života i mentalno zdravlje.

Osim Svjetskog dana debljine koji se obilježava početkom ožujka, Hrvatski dan osviještenosti o debljini se obilježava 16. ožujka. Cijeli mjesec se govori o debljini i opasnostima koje slijede ovo stanje. U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo se cijeli mjesec kroz razne akcije govori o problemu debljine koji pogađa već osnovnoškolce. Služba za promicanje zdravlja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo održava dan otvorenih vrata Savjetovališta za promicanje pravilne prehrane i tjelesne aktivnosti. Svi zainteresirani građani mogu posjetiti Savjetovalište od 10 do 18 sati u Edukacijskom centru HJZ-a u Rockefellerovoj 12.

Debljina je široko rasprostranjena u Hrvatskoj, svako treće dijete i svaka druga odrasla osoba ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu. Život s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom značajno narušava zdravlje, pojašnjavaju u Službi za promicanje zdravlja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Poseban javnozdravstveni izazov predstavlja debljina u djetinjstvu. Naime, djeca s debljinom najčešće će odrasti u odrasle osobe s debljinom, što sa sobom nosi i povećan rizik za razvoj brojnih drugih kroničnih nezaraznih bolesti. Prema istraživanju Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj, prekomjerna tjelesna masa je problem koji će u Hrvatskoj u sljedećih 30 godina dovesti do skraćivanja očekivanog trajanja života za 3,5 godine.

Debljina nije samo estetski problem već i zdravstveni

Ono što često čujemo jest da zdrave životne navike pomažu u prevenciji debljine, odnosno pravilna prehrana i redovita tjelesna aktivnost imaju velik utjecaj na naše zdravlje. Važno je ipak, kažu u HZJZ napomenuti kako okruženje u kojem živimo jako oblikuje naše životne navike te kako se ono uvelike promijenilo. Već negdje u 90-im godinama prošlog stoljeća javnozdravstveni stručnjaci počeli su govoriti o obesogenom okruženju, onom koje potiče nastanak debljine.

Često se govori kako su glavni uzroci debljine nezdrava prehrana, nedostatak tjelesne aktivnosti, stres, genetika i drugi čimbenici. Posljedice mogu biti ozbiljne, ne samo na tjelesnom zdravlju, već i na psihološkom stanju, često uzrokujući nisko samopouzdanje i depresiju.

Jedna od najčešćih zabluda kad govorimo o debljini upravo je ta da je ona samo estetski problem, a ne i zdravstveni, pojašnjavaju u Službi za promicanje zdravlja HZJZ-a. Također, donedavno se o debljini često govorilo kao o vrlo jednostavnoj matematičkoj jednadžbi, ako uneseš više nego što potrošiš, razvit ćeš debljinu. Iako su mnogi i danas skloni tako razmišljati, činjenica jest da se nešto promijenilo. Stručnjaci danas prepoznaju debljinu kao složenu bolest, a njena složenost se najviše ogleda u brojnim i raznovrsnim čimbenicima koji u međusobnoj interakciji doprinose njenom nastanku, od genetskih i medicinskih pa sve do psiholoških, ponašajnih, okolišnih i sociokulturalnih.

Majka očajna što rade djetetu u školi: ‘Ja više ne mogu, na rubu sam suza’

Samo 3 % osmogodišnjaka jede pet porcija voća i povrća dnevno

„Što se tiče prekomjerne tjelesne mase u djece nju je moguće, baš kao i kod odraslih, odrediti putem indeksa tjelesne mase. Međutim, u djetinjstvu se granične vrijednosti razlikuju ovisno o spolu i dobi. Stoga je najjednostavnije za to koristiti kalkulatore na mrežnim stranicama provjerenih institucija, poput onog na stranicama Živjeti zdravo Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Indeks tjelesne mase nije klinički najpreciznija mjera, ali može poslužiti kao dobar orijentir roditeljima. Roditelji koji procijene da bi im dijete moglo imati prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu, svakako se o tome trebaju konzultirati s pedijatrom te liječnikom školske ili obiteljske medicine“, pojašnjavaju u Službi za promicanje zdravlja HZJZ-a.

Osim informiranja mladih o zaštiti zdravlja, važno je i čuti njihova mišljenja o rizičnim čimbenicima debljine. Oni mogu pružiti dragocjen uvid u teme poput utjecaja društvenih mreža i vršnjačkog pritiska te svojim idejama i kreativnošću doprinijeti rješavanju tih problema.

Možemo procijeniti koliko naše svakodnevne navike utječu na zdravlje, primjerice, pazimo li na raznovrsnu prehranu i unosimo li dovoljno voća i povrća te jesmo li redovito tjelesno aktivni. Iako su ove preporuke dobro poznate, istraživanja pokazuju da ih primjenjuje samo mali dio populacije. Primjerice, samo 3 % osmogodišnjaka konzumira preporučenih pet porcija voća i povrća dnevno, kažu u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

Treba postati svjestan osjećaja gladi i sitosti

Čak i male promjene u svakodnevnim navikama mogu imati dugoročne pozitivne učinke na zdravlje. Jedno istraživanje pokazalo je da bi se očekivani životni vijek u Hrvatskoj mogao produljiti za 10 mjeseci ako bi svi koji ne ispunjavaju preporuku od 150 minuta tjelesne aktivnosti tjedno uspjeli postići taj cilj.

Pravilna prehrana ključna je za regulaciju tjelesne mase jer ne samo da poboljšava osjećaj i izgled, već i osigurava organizmu potrebne hranjive tvari za rast, razvoj i održavanje zdravlja. Osim toga, pravilna prehrana predstavlja najbolju prevenciju kroničnih bolesti poput bolesti srca i krvnih žila, šećerne bolesti tipa 2 te nekih sijela malignih bolesti, kažu u Službi za promicanje zdravlja HZJZ-a.

„Prvi korak u tome je postati svjestan osjećaja gladi i sitosti, jesti u mirnom okruženju, bez ometanja i usmjeriti punu pažnju na obrok. Raznoliki i pravilno raspoređeni obroci tijekom dana, poput tri glavna obroka i 1-2 užine, pomažu održavanju stabilne razine energije i sprječavaju prejedanje. Kombinacija bjelančevina, zdravih masti i složenih ugljikohidrata pomaže u regulaciji apetita i ravnoteži šećera u krvi. Mediteranska prehrana, koja uključuje visok udio povrća, voća, mahunarki, orašastih plodova, cjelovitih žitarica, maslinovog ulja, ribe, umjerene količine mliječnih proizvoda i male količine crvenog mesa, poznata je po svojoj pozitivnoj učinkovitosti na zdravlje, smanjenju rizika od kroničnih bolesti i dugovječnosti. Cilj je razviti održiv način prehrane koji nije previše restriktivan, već omogućuje dugoročno održavanje poželjne tjelesne mase“, pojašnjavaju u HZJZ.

Otkriveno kako ne pokupiti bolest za vrijeme vožnje autobusom: Bitan je jedan važan detalj

Savjetovalište za pravilnu prehranu i tjelesnu aktivnost

„Ono što se često zaboravlja jest da je i mentalno zdravlje ključan je dio općeg zdravlja, a naše misli, emocije i ponašanja usko su povezani. Tijekom stresa ljudi koriste različite strategije suočavanja, no neke, poput emocionalnog prejedanja, mogu pružiti kratkotrajno olakšanje, ali dugoročno štetiti, stvarajući začarani krug krivnje i loših navika. Za pozitivne promjene važno je postavljati realne ciljeve, prepoznavati vlastite emocije i razumjeti da napredak nije uvijek linearan, sastoji se od uspona i padova koji ne bi trebali obeshrabriti“, kažu u HZJZ.

Jedan od koraka koje je HZJZ učinio je i osnivanje Savjetovališta za pravilnu prehranu i tjelesnu aktivnost, koje svojim korisnicima pruža usluge savjetovanja o pravilnoj prehrani i tjelesnoj aktivnosti te pomoć pri regulaciji tjelesne mase. Korisnicima savjetovališta su dostupni standardizirani tjedni jelovnici, a u sklopu njega radi tim stručnjaka u sastavu: liječnik, nutricionist, kineziolog, psiholog i sanitarni inženjer. Usluge savjetovališta su besplatne uz prethodnu telefonsku ili e-mail najavu, nije potrebna uputnica.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo pokrenuo je akciju „Hodanjem do zdravlja“ unutar programa „Živjeti zdravo“ kako bi potaknuo ljude na tjelesnu aktivnost. Hodanje je jednostavna, dostupna i učinkovita aktivnost za sve dobne skupine, a igra ključnu ulogu u prevenciji bolesti uzrokovanih sjedilačkim načinom života. Bez posebnih vještina i opreme, lako se može uklopiti u svakodnevicu, čineći značajan korak prema boljem zdravlju.