U zapadnim zemljama između šest i deset posto ljudi pati od nesanice koja značajno narušava svakodnevno funkcioniranje, a taj postotak u Hrvatskoj odgovara broju stanovnika grada Splita. Upozorava na to pročelnik Zavoda za poremećaje spavanja Klinike za psihijatriju Vrapče, docent Domagoj Vidović u razgovoru za Hinu.
Iako svatko s vremena na vrijeme može imati neprospavanu noć, to još ne znači da boluje od nesanice. Klinička slika razvija se tek kada poteškoće sa spavanjem postanu toliko izražene da osoba otežano funkcionira u svakodnevnom životu – na poslu, u obitelji i društvu, ističe doktor Vidović.
Dugotrajna, neliječena nesanica može biti ozbiljan zdravstveni problem jer povećava rizik od razvoja depresije, a u nekim slučajevima i suicidalnosti. Osim toga, nedostatak sna ostavlja metaboličke ostatke u mozgu, što kod kroničnih bolesnika može predstavljati rizik za razvoj Alzheimerove bolesti.
“Teško je izdvojiti jedan konkretan uzrok nesanice. Sklonije su joj tjeskobne osobe, perfekcionisti i oni koji imaju negativan pogled na budućnost”, pojašnjava Vidović.
Stresni događaji poput bolesti u obitelji, gubitka posla ili drugih trauma često su inicijalni okidači nesanice, ali problem nastaje kada se aktiviraju tzv. perpetuirajući čimbenici – loša uvjerenja i obrasci ponašanja koji nesanicu učvršćuju i pretvaraju u kronični problem.
Baki bez kose u domu naplatili šišanje: ‘Kasnije vlasnica tražila novac za još i gore’
Spavanje, apneja i žensko zdravlje
Nesanica često dolazi u paru s opstruktivnom apnejom, poremećajem kod kojeg dolazi do prekida disanja tijekom sna, što dodatno pogoršava kvalitetu života.
– Kod nekih bolesnika simptomi nesanice i apneje javljaju se istodobno, što dodatno komplicira kliničku sliku – upozorava Vidović.
Nesanica je češća kod žena, a jedan od razloga su hormonalne promjene koje se događaju tijekom života – od cikličkih promjena u mladosti do intenzivnijih promjena u menopauzi.
– Žene su često usmjerene na brigu o drugima i sklone su promišljanju o budućnosti, što povećava rizik od nesanice – dodaje.
Pogoršanje spavanja posebno je izraženo u perimenopauzi, kada se javljaju i drugi simptomi poput valunga, suhoće sluznice i neredovitih menstruacija. U postmenopauzi se kod žena češće razvija i opstruktivna apneja.
Kako liječiti nesanicu?
Prema suvremenim europskim i svjetskim smjernicama, prva linija liječenja nesanice je kognitivno-bihevioralna terapija. No njezina je dostupnost često ograničena.
– Zbog toga se liječnici često okreću propisivanju psihofarmaka, posebice hipnotika, no preporučuje se povremena i diskontinuirana primjena – kaže Vidović, naglašavajući kako se osobito preporučuju tzv. Z-lijekovi duljeg djelovanja.
Upozorava i na opasnost samoinicijativnog uzimanja benzodiazepina, koji mogu izazvati jutarnju mamurnost i narušiti arhitekturu sna.
“U liječenju nesanice najprimjereniji su Z-lijekovi koji se izdaju na recept i imaju minimalan rizik od razvoja ovisnosti”, ističe.
Kada su uz nesanicu prisutni i drugi poremećaji poput anksioznosti, nužno je liječiti oba stanja – bilo psihoterapijom, bilo lijekovima. U svakom slučaju, naglašava Vidović, pravilna terapija i pridržavanje uputa mogu nesanicu staviti pod kontrolu.
